Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj poručio je u srijedu da građani ne moraju strahovati od ulaska u njihove račune zbog zakonskog prijedloga po kojemu bi DORH i policija te Carinska i Porezna uprava dobili pristup registru računa tvrtki i građana u bankama.
“Građani ne moraju strahovati zbog ulaska u njihove račune, ništa više nego što je potrebno prema našim pozitivnim propisima za dobivanje takvih podataka, o tome odlučuje sud kao i do sada”, izjavio je Čuraj (HNS) novinarima u Saboru.
Riječ je, kazao je, o osiguravanju primjene europske direktive, uz apsolutno osiguranje primjene zaštite osobnih podataka.
“Time se zapravo olakšava nešto što su do sada sva tijela u postupku imala pravo, samo dužim administrativnim putem. Ne govorimo apsolutno ni o kakvim podacima o stanju i prometu na računu, nego samo o informacijama o stvarnim vlasnicima računa ili bankovnim sefovima i ovlaštenicima, sve s ciljem da bi se olakšale istrage, eventualni kazneni progon i sprečavanje kaznenih djela”, naglasio je.
Čuraj je pojasnio da se zakonskim prijedlogom samo uklanja jedna stepenica koja je bila potrebna u predistražnom i istražnom postupku te omogućava istražnim tijelima da dobiju potrebne podatke. Ništa se suštinski ne mijenja, samo se brže može doći do stvarnih podataka tko su vlasnici kojih računa i ovlaštenici na području RH, istaknuo je.
Te će podatke, naveo je, moći dobiti DORH, policija, ali po ovlaštenju i zahtjevu DORH-a to mogu biti i Carinska i Porezna uprava, kada je riječ o financijskih vještačenja i pribavljanju nekih financijskih podataka.
I do sada su Porezna uprava i Carina u okviru svojih ovlasti po nalogu nadležnih tijela obavljale financijske analize i istraživanja, tako će i dalje, ali ne samoinicijativno, odgovorio je Čuraj na primjedbe da su ovlasti tih institucija preširoke.
Ministarstvo financija u javnu raspravu uputilo je prijedlog Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, što uključuje identifikaciju, praćenje i zamrzavanje imovine povezane s tim djelima, po kojemu bi osim Ureda za sprječavanje pranja novca pristup registru dobili i DORH, policija, Carinska i Porezna uprava.
