Obilježavanjem Dana socijalnog partnerstva, koji se svake godine slavi 21. siječnja, Republika Hrvatska prisjeća se dogovora između Vlade, poslodavaca i sindikata iz 1994. godine o uspostavi institucionalnog socijalnog dijaloga, čime su postavljeni temelji trostranog socijalnog partnerstva u samostalnoj Hrvatskoj. Na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, Hrvatski sabor je 2007. godine proglasio 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva, potvrdivši njegov trajni značaj za hrvatsko društvo.
Socijalni dijalog i partnerstvo predstavljaju jedan od ključnih stupova stabilnog, uključivog i održivog razvoja Hrvatske. Kroz kontinuirani i strukturirani dijalog s poslodavcima i sindikatima gradi se međusobno povjerenje te stvaraju preduvjeti za gospodarski rast i jačanje društvene kohezije.
Vlada Republike Hrvatske dosljedno jača socijalno partnerstvo, kroz koje su ostvareni konkretni i mjerljivi rezultati. Hrvatska danas bilježi visoku razinu zaposlenosti, s više od 1,74 milijuna osiguranika, uz rekordno nizak broj nezaposlenih. Prosječna neto plaća porasla je sa 749 eura u 2016. godini na 1.498 eura u studenome 2025., dok je minimalna bruto plaća povećana s 441 euro na 1.050 eura.
Kao rezultat rasta plaća, poboljšane formule usklađivanja mirovina i drugih reformskih iskoraka u mirovinskom sustavu, zabilježen je i rast mirovina. Prosječna sveukupna mirovina povećana je za više od 90 posto te danas prelazi 700 eura, uz cilj da do kraja mandata dosegne 800 eura. Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu za sve umirovljenike, koji je isplaćen za više od 1,2 milijuna korisnika, čime se dodatno jača sigurnost i dostojanstvo starijih građana.
Vlada ističe kako ostaje svjesna potrebe daljnjeg podizanja kvalitete života i kupovne moći građana. Prioriteti u nadolazećem razdoblju bit će stabilan rast plaća, unaprjeđenje kvalitete radnih mjesta i materijalnih prava radnika, kao i daljnje suzbijanje inflatornih pritisaka. Istodobno će se nastaviti raditi na stvaranju poticajnog poslovnog okruženja za nova ulaganja i jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Sustav socijalnog partnerstva dodatno je unaprijeđen osnivanjem Ureda za socijalno partnerstvo te jačanjem uloge Gospodarsko-socijalnog vijeća kao središnje platforme za dijalog, koordinaciju i postizanje zajedničkih rješenja.
Razvoj trostranog dijaloga ima poseban značaj u kontekstu daljnje gospodarske transformacije Hrvatske, jačanja konkurentnosti, prilagodbe europskim standardima i skorašnjeg članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Vlada Republike Hrvatske nastavit će voditi odgovornu politiku utemeljenu na socijalnom dijalogu, stabilnosti i partnerstvu, s ciljem izgradnje razvijenije, konkurentnije i pravednije Hrvatske.
