Štete koje divljač nanosi poljoprivrednim usjevima i nasadima, način njihove procjene i pitanje tko ih treba nadoknaditi bile su glavne teme okruglog stola „Štete od divljači i zaštita poljoprivredne proizvodnje – koja su nam rješenja potrebna?“, koji je u Hrvatskom saboru organizirala saborska zastupnica Marijana Petir.
Za istim stolom okupili su se predstavnici poljoprivrednika, lovaca, državnih tijela te stručne i znanstvene zajednice. Rasprava je održana u vrijeme pripreme izmjena Zakona o lovstvu, a pitanje šteta od divljači već je bilo jedna od važnih tema tijekom njegova prvog saborskog čitanja.
Petir je istaknula da poljoprivrednici godinama upozoravaju na velike i ponavljajuće štete te da bi izmjene zakona trebale donijeti jasniji i ujednačeniji sustav njihove prijave, procjene i naknade. Slične zahtjeve iznijela je i krajem srpnja nakon sastanka s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore.
Povjerenstva bi na teren izlazila u roku od sedam dana
Prema informacijama iznesenima na okruglom stolu, izmjenama Zakona predviđena je prednost domicilnih lovačkih društava pri ostvarivanju prava korištenja lovišta. Petir je upozorila da prijenos dodatnih sredstava i ovlasti na županije mora pratiti precizno propisana procedura.
„Mora se znati tko zaprima prijavu štete, tko izlazi na teren, tko sastavlja zapisnik, tko procjenjuje štetu, tko odlučuje o naknadi, iz kojih se sredstava ona isplaćuje i tko nadzire provedbu“, poručila je.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo najavio je, prema navodima iznesenima na skupu, formiranje neovisnih županijskih povjerenstava koja bi na teren trebala izaći u roku od sedam dana od prijave štete.
Ako su propisane mjere zaštite provedene, lovoovlaštenik i poljoprivrednik bili bi upućeni na dogovor, dok bi u slučaju spora o odgovornosti odlučivao sud.
Spor i oko stvarnog broja divljih svinja
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić ustvrdio je da postoji velik nerazmjer između stvarnog broja divljih svinja i podataka u lovnogospodarskim osnovama. Prema podacima koje je iznio, tijekom 2024. u prostoru ih je bilo oko 236 tisuća, dok je u lovnogospodarskim osnovama bilo evidentirano između 30 i 35 tisuća.
Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Mato Čičak osporio je dio podataka koje je iznijela Komora te naglasio važnost preventivnih mjera poput električnih pastira.
Pitanje odgovaraju li podaci iz lovnogospodarskih osnova stvarnom stanju već je otvoreno i u saborskoj proceduri. Odbor za poljoprivredu naveo je da bi brojno stanje utvrđeno lovnogospodarskim osnovama trebalo odgovarati stanju na terenu te da će Ministarstvo županijama pružati pomoć u njihovoj analizi.
Beljo je na skupu govorio i o novim načinima utvrđivanja brojnosti divljači, uključujući korištenje dronova.
„Poljoprivrednik mora znati kome se obraća“
Petir je zaključila da budući sustav mora jasno rasporediti odgovornost između poljoprivrednika, lovoovlaštenika i nadležnih institucija.
„Poljoprivrednik mora znati kome se obraća, što može očekivati i u kojem roku, neovisno o tome u kojoj se županiji nalazi“, poručila je, dodajući da preventivne mjere moraju biti dostupne, a naknada pravedna kada štetu nije bilo moguće spriječiti.
Očekuje da prijedlozi izneseni na okruglom stolu budu razmotreni prilikom pripreme konačnog teksta izmjena Zakona o lovstvu.
