Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici predstavila prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, koji je usmjeren na očuvanje životnog standarda građana, nastavak razvojnih ulaganja i jačanje sigurnosti države.
Planirani prihodi iznosit će 37,3 milijarde eura, što je dva posto više nego ove godine, dok će rashodi dosegnuti 41,5 milijardi eura, uz rast od 2,2 posto. Vlada očekuje rast BDP-a od 2,1 posto te smanjenje inflacije na oko 2,7 posto.
Među glavnim prioritetima istaknuti su socijalna sigurnost, pomoć umirovljenicima, demografska revitalizacija i ravnomjeran regionalni razvoj.
Za mirovinski sustav predviđeno je gotovo 11 milijardi eura, odnosno 875 milijuna više nego ove godine. Vlada najavljuje nastavak rasta mirovina, povoljnije usklađivanje, povećanje godišnjeg dodatka i ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
Za provedbu Nacionalnog plana stambene politike osigurano je 246 milijuna eura, a tijekom 2027. planira se pokretanje gradnje do tisuću stanova u 16 gradova i općina. Nastavljaju se i ulaganja u studentske domove, stipendije te subvencioniranu prehranu.
Značajna sredstva za zdravstvo i obrazovanje
U zdravstvenoj infrastrukturi među najvećim projektima istaknuta je Nacionalna dječja bolnica u Zagrebu, za koju je osigurano 237 milijuna eura. Nastavljaju se i ulaganja u bolnice u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Šibeniku, a najavljena je i izgradnja dnevne bolnice u Velikoj Gorici.
Za gradnju i opremanje osnovnih škola predviđeno je 220 milijuna eura, s ciljem prelaska svih škola na jednosmjensku nastavu i uvođenja cjelodnevne škole. Za podršku vrtićima osigurana su 163 milijuna eura.
Vlada nastavlja i obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, u koju je do sada uloženo 5,3 milijarde eura. Ulaganja su predviđena i za prometnu infrastrukturu, modernizaciju željeznica, nabavu vlakova i brodova te razvoj vodovodne i kanalizacijske mreže.
Za vodno-komunalne projekte u trogodišnjem razdoblju osigurano je 745 milijuna eura, dok je za zaštitu od poplava predviđeno dodatnih 250 milijuna eura.
Veća ulaganja u obranu, energetiku i poljoprivredu
Proračun Ministarstva obrane raste s 1,64 na 2,05 milijardi eura, čime će izdvajanja za obranu premašiti dva posto BDP-a. Nastavlja se modernizacija Hrvatske vojske i nabava nove vojne opreme.
Među prioritetima su i energetska i prehrambena sigurnost, jačanje plinske i elektroenergetske infrastrukture, širenje kapaciteta LNG terminala na Krku te poticanje poljoprivredne proizvodnje i ribarstva.
Posebna pozornost posvetit će se i potpomognutim područjima, među kojima je i Banovina, kroz nastavak programa ravnomjernog regionalnog razvoja.
Premijer Andrej Plenković poručio je kako proračun, unatoč zahtjevnim geopolitičkim i gospodarskim okolnostima, treba osigurati stabilnost javnih financija, socijalnu koheziju i nastavak ulaganja u razvoj Hrvatske.
