Dvije godine nakon što ga je u nedjeljno jutro probudio potres snage 5,5 po Richteru, a potresne slike rodilja ispred bolnice u Petrovoj i oštećenog zvonika katedrale ostale upisane u kolektivnu svijest, Zagreb još uvijek čeka pravu obnovu.
Potvrđuju to službene brojke, ali i obična šetnja središtem Zagreba koje je u potresu pretrpjelo ozbiljna oštećenja. Tamo su još uvijek rijetke dizalice, skele, građevinari, nedostaje živost koja upućuje da se nešto radi.
Osim Zagreba, potres 22. ožujka štete je nanio Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
U zagrebačkom potresu od zadobivenih rana umrla je 15-godišnja djevojčica, a ukupno je ozlijeđeno 27 ljudi.
Srušio je i oštetio brojne kuće, škole, crkve, bolnice, zgrade sudova, Vlade i Sabora, sveukupno 25 tisuća objekata, počinivši štetu od 86,4 milijarde kuna.
Prava obnova tek na proljeće
Iako pomaka ima, prava obnova kakvu priželjkuju potresom pogođeni građani, ali i svi ostali, još nije krenula.
Do sada u Zagrebu nije izgrađena ni jedna zamjenska stambena zgrada ili obiteljska kuća niti je organizirana konstrukcijska i nekonstrukcijska (pročelja, zabatni zidovi) obnova.
Iz Fonda za obnovu Zagreba objašnjavaju zašto je tako.
Bilo je planirano da radovi na prvoj organiziranoj konstrukcijskoj obnovi po jedne obiteljske kuće i stambene zgrade počnu u ožujku, no dogodilo se nekoliko javnih nabava na koje se ni jedan ponuđač nije javljao, pa se to ponavljalo, a sve to traje mjesecima. Dodatno su se i projektiranja odužila, navode iz Fonda.
Ta bi obnova, najavljuju, trebala krenuti početkom travnja i tijekom godine obuhvatiti oko 120 višestambenih zgrada i obiteljskih kuća.
Na proljeće bi trebali krenuti i prvi radovi organizirane nekonstrukcijske obnove, koja bi ove godine obuhvatila oko 500 višestambenih zgrada.
Kada je riječ o samoobnovi, iz Fonda navode da je prije 15-ak dana isplaćena prva naknada za konstrukcijsku obnovu – samoobnovu od 2,4 milijuna kuna za zgradu u Boškovićevoj 28. Par dana kasnije potpisan je i prvi ugovor o sufinanciranju, isplata novčane pomoći za troškove konstrukcijske obnove obiteljske kuće u Zagrebu.
Fond je do sada od Ministarstva graditeljstva zaprimo 64 akta o samoobnovi, za koje se provode postupci nabave usluge ovlaštenog inženjera građevinarstva i tehničko-financijske kontrole za potrebe isplate novčanih sredstava.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet kaže da je u Zagrebu u samoobnovi 70 zgrada sa žutim i crvenim oznakama, a njih 400-tinjak bi se trebale početi obnavljati u ožujku, travnju i svibnju.
Puževim korakom uklanjaju se potresom oštećeni objekti. U Zagrebu je uklonjena samo 21 obiteljska kuća.
Stoga je prošlosubotnje rušenje teško oštećene zgrade u Petrinjskoj ulici 25, koja je postala simbol zagrebačkog potresa, za mnoge nova nada da bi se obnova ipak mogla pomaknuti.
Stanarka: Ključna je upornost građana
Inertnost nadležnih institucija, hrpa potrebnih dozvola, cijene koje su odletjele u nebo, tako razloge spore obnove vidi Goranka koja živi u središtu Zagreba i koja je među sretnicima koji su svoje, manje oštećene zgrade, uspjeli obnoviti samo četiri mjeseca nakon potresa.
„Nemaš pomoći ni od koga, snalazili smo se kako smo znali. Nadležne smo zvali desetak puta dnevno, slali bezbroj mejlova“, kaže.
Ističe kako je u svemu ključna bila upornost i suglasje stanara.
„Tamo gdje to izostane, gdje ljudi ne znaju kuda krenuti, neće se napraviti ništa“, kaže Goranka i objašnjava kako je većini starijih građana teško se snaći u moru zahtjeva.
Zbog toga, kaže, razumije da su brojni zabatni zidovi na zgradama u centru Zagreba, gdje mahom žive stariji, još neobnovljeni.
Obnavljaju se škole, kazališta, muzeji
No, da prilike nikad nisu crno-bijele potvrđuje podatak da je većina školskih zgrada u Zagrebu već obnovljena, svoj red čekaju još četiri osnovne i osam srednjih škola.
Dovršava se obnova kazališta „Gavella“, krenula je obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, obnavlja se zagrebačka katedrala.
Iz bespovratnih sredstava EU fondova Medicinski fakultet dobio je više od 377 milijuna kuna za sanaciju svih pet objekata, na tri zgrade na Šalati radovi bi trebali početi na ljeto.
Bespovratnih 87,6 milijuna kuna za obnovu je odobreno i Hrvatskom saboru, uskoro bi se trebalo znati tko će dobiti taj posao.
Petrinec: 3,5 milijardi kuna za kulturne i zgrade državne vlasti
Također, provedeni su i natječaji za financiranje obnove većine potresom oštećenih zgrada državne vlasti, javne uprave, sakralnih zgrada, javnih zgrada u kulturnoj namjeni, koje su zaštićene unutar kulturno-povijesne cjeline Zagreba.
Na natječaje Ministarstva kulture i medija, koje vodi taj krak obnove, prijavljena su 264 projekta.
“Imali smo 264 prijave, ugovoreno je 149 projekata, a za veliki broj njih realizirana je projektna dokumentacija i ugovoren je početak radova”, ističe Tomislav Petrinec, ovlaštenik za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medije.
Za obnovu tih objekata alocirano je 3,5 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti.
A radi se, među ostalim, o vrijednim kulturnim dobrima koja čine identitet Zagreba.
Petrinec ističe kako će taj identitet u povijesnoj jezgri grada biti očuvan.
Među istaknutim projektima obnove su Zagrebačka katedrala, zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, koja će obnovom dobiti dodatnu dvoranu, Hrvatski povijesni muzej, Arkade na Mirogoju s Crkvom Krista Kralja, Muzej Mimara…
Petrinec procjenjuje da šteta od potresa na gradskih ulicama i pročeljima nije nenadoknadiva, a temeljni je cilj obnove sačuvati identitet Zagreba, i još važnije, vratiti povjerenje građanima u život u povijesnoj jezgri.
Na pitanje hoće li se javne ustanove obnavljati kako bi se od propadanja zaštitile sada, ali i u idućih 100 godina, odgovara da na neki način to i jest cilj obnove.
“Potres je sada veliko upozorenje, jer srećom nije bio razoran u toj mjeri da je uništio gradsku jezgru.(…) Iako je oštećena, ostala je sačuvana i mi sad tu možemo poboljšati stvari”, kaže.
Osvrćući se na protekle dvije godine, istaknuo je kako je priprema obnove za javne zgrade, zaštićena dobra i kulturne ustanove, bila “težak zadatak” koji je trebao pomiriti konzervatorske potrebe s ciljem da se građevine – mahom s kraja 19. i početka 20. stoljeća, dovedu u bolje stanje.
