Danas je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojeno izvješće o Provedbi inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama u čijem je sastavljanju sudjelovala i zastupnica Marijana Petir kao izvjestiteljica u sjeni europskih pučana u Odboru za ravnopravnost žena i jednakost spolova, a njezini amandmani koje je dala na Mišljenje Odbora u velikoj su mjeri prihvaćeni i implementirani u konačni tekst Izvješća.
Cilj ovog Izvješća je ocijeniti provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih kao glavnog instrumenta financiranja EU-a za ostvarivanje ciljeva postavljenih u Garanciji za mlade, kao i dati političke preporuke o tome kako poboljšati njezino funkcioniranje u budućnosti, uzimajući u obzir stečeno iskustvo i podatke prikupljene u prve tri godine od pokretanja Inicijative. “Financijska i gospodarska kriza koja je počela 2008. dovela je do naglog porasta broja nezaposlenih. Iako se situacija bitno popravila, prema posljednjoj analizi situacije u Hrvatskoj, objavljenoj u kolovozu 2017., Hrvatska je treća s najvećom stopom nezaposlenosti među mladima u EU. To je ujedno jedan od glavnih razloga zašto je masovno iseljavanje još uvijek hrvatska stvarnost stoga pozdravljam ovo Izvješće i drago mi je da sam sudjelovala u njegovoj izradi kroz brojne amandmane.” – rekla je zastupnica Petir.
Stopa nezaposlenosti mladih na samom početku financijske krize u 2008. godini porasla je s 15 % na najvišu vrijednost od 24 % početkom 2013. Međutim, ta prosječna stopa prikrivala je velike razlike među državama članicama i regijama. Stope nezaposlenosti mladih u 2013. ostale su blizu 10 % u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj, a u Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj i Grčkoj dosegle su najviše vrijednosti blizu ili znatno više od 40 %. Osim toga, kriza je dovela do nesudjelovanja mladih na tržištu rada, a broj mladih koji su nezaposleni, nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (skupina NEET) u 2013. dosegao je 7,3 milijardi (13 % svih mladih ljudi u dobi od 15 do 24).
Proračun Inicijative za zapošljavanje mladih za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznosio je 6,4 milijardi EUR, i to 3,2 milijarde EUR iz posebne nove proračunske linije EU-a koje je pratio isti iznos od 3,2 milijarde EUR iz nacionalnih sredstava dodijeljenih u okviru ESF-a. U listopadu 2016. Komisija je objavila izvješće o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u kojem su predstavljeni rezultati dosadašnjeg napretka koje je pokazalo da je YEI nadmašila očekivanja postigavši 1,4 milijuna manje nezaposlenih među mladima u EU nego što je to bilo 2013. Na temelju danas dostupnih podataka potrebno je primijetiti da je ambicija brze mobilizacije sredstava ispunjena samo u pet država članica (Grčka, Italija, Francuska, Portugal i Španjolska).
Međutim, s obzirom na to da je nezaposlenost još uvijek vrlo visoka, Vijeće je odobrilo 7. ožujka 2017. plan financiranja koji uključuje dodatni iznos od 1,2 milijarde eura. Iako je prema službenim podacima broj mladih nezaposlenih u Hrvatskoj pao s 42,1% u 2012. godini na 31,1% u 2016. godini, ta je brojka i dalje jedna od najviših u Europi, a uzevši u obzir konstanto iseljavanje mladih iz Hrvatske, koju je u posljednjih nekoliko godina napustilo gotovo 80 000 mladih ljudi sasvim je jasno da je poduzimanje daljnjih mjera od ključne važnosti kako bi mladi ljudi ostali u Hrvatskoj što ovisi o tome hoće li imati posao i osigurati si egzistenciju. Zastupnica Petir je kroz niz amandmana pažnju svojih kolega htjela usmjeriti i na posebno pogođene skupine društva te naglasila: „Poseban senzibilitet se treba pokazati spram mladih žena u ruralnim područjima koje su osobite žrtve gospodarske situacije te čiji nepravilni uvjeti zapošljavanja ili neprijavljivanje nezaposlenosti smanjuju mogućnosti napredovanja i stvaraju velike financijske poteškoće. Pozivam kolege da svojim pozitivnim glasom podupru daljnje investiranje u zapošljavanje mladih, ali i napominjem kako nam budućnost i dostojanstven život mladih ljudi trebaju biti apsolutni prioriteti i ne smijemo dopustiti da EU financiranje u potpunosti zamjeni nacionalno financiranje, ta dva budžeta moraju biti komplementarna, a ne isključiva!”
Petir smatra kako Hrvatska treba bolje, brže i efikasnije provoditi mjere zapošljavanja mladih te u istaknula potrebu da se „mjere prilagode lokalnim potrebama kako bi se povećao njihov učinak jer ne postoji jedinstveno rješenje za sve države članice“, a pozvala je i države članice da provedu posebne mjere zapošljavanja mladih u ruralnim područjima. Prepoznavši probleme Hrvatske kada je u pitanju implementacija dostupnih mjera i korištenje dostupnih financija, zastupnica Petir je kao jednu od predloženih mjera pozvala Komisiju i države članice da „prepoznaju, razmjenjuju i šire najbolje prakse usmjerene na uzajamno učenje kako bi se doprinijelo efikasnosti čitave inicijative“, osobito zbog modernih promjena na tržištu rada i u digitalizaciji gospodarstva koji pozivaju na novi pristup politikama zapošljavanja mladih.
