Facebook je i tijekom ovoga mjeseca ostao najpopularnijom društvenom mrežom na svijetu, te iza Googlea drugom internet adresom po popularnosti, uz stalni rast prihoda i privrženost petine svjetskog stanovništva.
Dok mjerač internetskog prometa Alexa.com rangira u travnju Fecebook na drugo mjesto, tvrtka SimilarWeb u ožujku je proglasila Facebook prvakom interneta uopće, čak i ispred samog Googla.
Prema dostupnim podacima, Facebook je krajem 2014. imao milijardu i 390 milijunima korisnika s mjesečnim rastom od 0,64 posto, godišnje prihode od blizu pet milijardi dolara, a neto dobit od gotovo tri milijarde dolara.
Mediji su javili da je Facebook u prvom kvartalu 2015. imao najsporiji rast prihoda u zadnje dvije godine, a povremeno se čuju i prijetnje kako će neka od novih „internet alatki“ ugroziti Facebook, kao nedavno lansirana mobilna aplikacija kratkoživućih fotografija SnapChat.
No, prihodi Facebooka rastu već deset godina, a u novije vrijeme posebno dio koji je vezan za oglase prilagođene manjim zaslonima na pametnim telefonima i drugim mobilnim uređajima.
Univerzum za sebe
Tako masovan i ekonomski snažan, Facebook je po mnogima univerzum za sebe, pa se i sve svestranije izučava. Osim raznih gospodarskih i marketinških strana o kojima je napisano na stotine tekstova, predmet istraživanja je privrženost tolikog mnoštva ljudi Facebooku.
Također, piše se o društvenoj patologiji povezanoj sa zloupotrebom Facebooka kao alata za prijevare lakovjernih, do najnovijih otkrića stresnih iskustava njegovih odraslih korisnika.
U Hrvatskoj su lani upravo lažni ugovori s teleoperaterima i otvaranje lažnog Facebook profila bili najčešći razlozi zbog kojih su građani tražili pomoć Agencije za zaštitu osobnih podataka. Prevaranti na taj način priskrbljuju prihode, dok troškovi, često u obliku ovrha, dolaze na naplatu osobama čiji je identitet ukraden.
Pored toga, lažni profil na Facebooku često se koristio kako bi neka osoba bila izvrgnuta javnom sramoćenju.
Tko su hijene, a tko pijetlovi
Hrvatski stručnjaci analizirali su jezik i načine ponašanja domaćih korisnika Facebooka i utvrdili zanimljive pojave žargonske karakterizacije likova kao što su hijene, špijuni, emotivci, pijetlovi, lopovi itd.
Hijene su korisnici koji nikada ništa ne komentiraju, a komuniciraju samo „smajlićima“; špijuni su sveprisutni ali ne ostavljaju tragove, oni koji smatraju da je njihova dužnost svim prijateljima s Facebooka redovito poželjeti dobro jutro nazivaju se pijetlovima itd.
Osim metafora, Facebook potiče i proizvodnju novih riječi, a neke od najpoznatijih su „lajkati“, u značenju „sviđati se“; „fejs“ ili „fejser“ je korisnik mreže, dok je „fejsbučenje“ pretjerano bavljenje koje možda vodi i do ovisnosti o Facebooku.
Neki od najcitiranijih tekstova o psihologiji Facebooka u uglednom međunarodnom časopisu „Personality and Individual Differences“ bavili su se pitanjem privrženosti tolikog broja korisnika, pa su zaključili da su razlozi uglavnom dvojaki – ljudi otvaraju Facobook profile da bi zadovoljili potrebe za vlastitim pripadanjem i za predstavljanjem sebe drugima.
Facebook psihologija
Časopis napominje da te potrebe mogu djelovati neovisno, ali su često pod utjecajem niza drugih čimbenika, uključujući kulturu i sociodemografske odnose, te crte ličnosti kao što su introvertiranost, ekstraverzija, stidljivost, narcizam, neuroticizam, samopoštovanje i samopotvrđivanje.
Te dvije ljudske potrebe povezane su vrstama društva u kojima korisnici žive. Dok pripadnici kolektivističkih i tradicionalnih društava više koriste Facebook da bi zadovoljili potrebu za pripadanjem, ljude iz individualističkih zapadnih kultura više motivira potreba za samopredstavljanjem drugima.
Naime, socijalni kontakti koriste se u različite svrhe u individualističkim i kolektivističkim kulturama. Kolektivistička društva naglašavaju međuovisnost njegovih članova i u njima je sklad u skupini najveći prioritet, pa se pojedinačni dobitak smatra manje važnim od poboljšanja šire društvene skupine. Nasuprot tome, u individualističkim društvima se najviše teži individualnim postignućima.
Dotjerivanje za facebook prijatelje
U sklapanja prijateljstava i u odnosima Facebook članova važnu ulogu igra njihova fizička privlačnost, ponekad je jedan od najvažnijih elementarnijih kriterija u formiranju doživljaja drugoga. Stoga nije čudo da nositelji stranice ponekad poljepšavaju svoju sliku i „nabrijavaju“ podatke o sebi.
Što neka osoba ostvari više veza na Facebooku, popularnija je i traženija za prijatelja. Međutim, napominju autori, to ima svoju mjeru; razina socijalne privlačnosti opada kod malog i kod prevelikog broja veza.
Niz radova bavio se odnosom korisnika prema Facebooku i crta njihove ličnosti te našao niz značajnih veza. Tako korisnici koji imaju visoku ekstraverziju, odnosno koji su prilagodljiviji, češće koriste Facebook od onih s niskom ekstraverzijom, ali ne kao alternativu društvenim aktivnostima.
Onima s višom razinom neuroticizma, koji su skloniji negativnim osjećajima, tzv. zid je omiljena Facebook komponenta, dok su oni s niskim neuroticizmom prednost dali fotografijama.
Neograničeni kontakt s prijateljima na Facebooku može kod onih s višom ekstraverzijom stvoriti ovisnost o društvenim mrežama.
Osobe s visokom razinom narcisoidnosti i ljudi s niskim razinama samopouzdanja skloni su svoje fotografije dodatno „fotošopirati“ za vlastite promidžbene svrhe, ističe se u psihološkim istraživanjima korisnika Facebooka.
Izvor/Foto: hina
