Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs oštro je u četvrtak osudio ponašanje odgajateljice u Dječjem vrtiću Trnsko koja je na neprimjeren način postupala s djecom, ljepivši im usta selotejpom te je rekao da bi trebala dobiti otkaz.
Prema pisanjima medija, zabrinuti roditelji požalili su se na neprimjereno ponašanje odgajateljice koja radi u vrtiću u zagrebačkom kvartu Trnsko. Prema navodima roditelja, odgojiteljica je djeci ljepila usta selotejpom kako bi bila tiho te im za kaznu vezala jastuke oko trbuha.
“To je apsolutno nedopustivo i za svaku osudu”, rekao je Fuchs novinarima uoči sjednice Vlade.
Dodao je da je postupljeno po proceduri i da je Ministarstvo promptno interveniralo, kao i Agencija za odgoj i obrazovanje, a prosvjetna inspekcija je odmah po prijavi izašla i napravila uvid.
Prosvjetna inspekcija je donijela, kaže, rješenje da je to teška povreda radne discipline i preporučila opomenu s mogućnošću otkaza.
“Nakon nalaza takve inspekcije, ravnateljica uz suglasnost upravnog vijeća vrtića je mogla donijeti odluku o izvanrednom otkazu momentalno ili o redovitoj proceduri otkaza. Nitko drugi osim poslodavca radniku ne može dati otkaz”, kazao je Fuchs, dodajući da je sve isključivo na ravnateljici i da smatra da bi odgojiteljica trebala dobiti otkaz.
Fuchs je izvijestio da projekt cjelodnevne škole teče kako je planirano, bez ikakvih problema i sva djeca, njih oko 12.373 pohađaju uredno školu. Jedna obitelj u Draganiću ispisala je svoje troje djece iz škole. Iz ovih drugih škola gdje je bilo eventualno nekakvih prigovora roditelja, sva djeca su u školi i više nema nekakvih pritužbi što se toga tiče, rekao je.
Što se tiče stručnog i pomoćnog osoblja, svi su dobili ono što im je bilo i obećano. Osim onih 400 kuhara koji su ranije odobreni sada su odobrene još 23 kuharice u školama koje su u programu cjelodnevne škole.
Naknadna pamet znanstvenika
Ministar se osvrnuo i na otvoreno pismo skupine članova hrvatske akademske zajednice političkim dužnosnicima u kojem ih upozoravaju na praksu neprihvatljiva napredovanja visokih dužnosnika u akademskim zvanjima i na akademskim radnim mjestima tijekom obnašanja dužnosti i traže da se ta praksa onemogući, komentirajući da se radi o naknadnoj pameti.
“Interesantno je da uvijek u Hrvatskoj imamo naknadnu pamet koja se javlja u nekim okolnostima, ali treba naglasiti da zakonodavstvo u svih ovih 30 godina u Hrvatskoj nije ni u jednom slučaju onemogućavalo napredovanje nekog znanstvenika ili nastavnika u izborima u znanstvena zvanja za vrijeme dok je obnašao dužnost”, kazao je.
Poručio je i da tu inicijativu niti u jednom komentaru od svih 2000 koliko je došlo u javnoj raspravi nitko od ljudi iz akademske zajednice nije niti spomenuo.
Stava je da odgovornost leži na akademskim institucijama, povjerenstvima koja stavljaju svoj potpis ispod materijala koji mi je dostavljen kao predmet za izbor u znanstvena zvanja.
U novom zakonu je opet predviđeno donošenje svih tih etičkih normi i ponašanja od strane samih visokih učilišta, naglasio je.
“Zanimljivo je i interesantno da je to krenulo onog trenutka kada je, nažalost, iz Ministarstva dojavljena mogućnost da se razmišlja o pokretanju procedure financijskog nadzora nad Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu u mandatu prošle uprave. Nakon toga kreću sva ova kopanja, provlačenja kroz blato i glib, međutim najvjerojatnije su računali s time da će sistem zastrašivanja spriječiti pokretanje samog postupka”, komentirao je ministar.
