Godišnje izvješće o radu Vlade u drugoj godini trećeg mandata – koje ujedno označava početak desete godine na čelu izvršne vlasti – strukturirano je oko pet ključnih prioriteta Programa Vlade: gospodarski snažna i otporna Hrvatska, Hrvatska koja potiče demografski oporavak i socijalnu uključenost, digitalno napredna i obrazovana Hrvatska, zelena i održiva Hrvatska te sigurna i međunarodno uvažena Hrvatska.
Premijer Andrej Plenković uvodno je naglasio kako tri uzastopna mandata potvrđuju političku stabilnost i povjerenje građana. U kontekstu globalnih poremećaja – od ruske agresije na Ukrajinu, ratova na Bliskom istoku i u Africi, migracijskih pritisaka, energetskih i klimatskih izazova do kibernetičkih prijetnji – istaknuo je potrebu jasnog definiranja i zaštite nacionalnih interesa, uz dosljednost vrijednostima i načelima.
„Hrvatska se ne vodi pesimizmom, ni slikom permanentne krize, nego radom, povjerenjem i odgovornošću. Mi to činimo predano, s vizijom boljitka položaja naših građana i jačanja gospodarstva“, poručio je premijer, podsjetivši da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a pouzdan partner i konstruktivan akter u međunarodnim odnosima.
Odgovarajući na oporbene kritike, premijer je istaknuo kako Vlada bira zajedništvo, stabilnost i napredak, dok borbu protiv korupcije vodi sustav u skladu s Ustavom i zakonima: „Nitko se ne štiti, a tijela progona imaju punu potporu da počinitelje privedu pravdi.“ Osvrnuo se i na strane radnike – kojih je u Hrvatskoj oko 160 tisuća – ocijenivši da doprinose građevinskom, turističkom i ugostiteljskom sektoru, uz obvezu osiguranja dostojanstvenih uvjeta rada i života.
1) Gospodarski snažna i otporna Hrvatska
Prema izvješću, hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala (od početka 2021.). Prošlu je godinu Hrvatska zaključila s rastom od 3,9 %, među vodećima u EU, a za ovu se godinu projicira oko 3,3 %. BDP po stanovniku u devet je godina porastao s oko 11.000 na 22.000 eura, dosegnuvši 77 % prosjeka EU (2015. bilo je 62 %). Cilj je do kraja mandata premašiti 80 %.
Rast je, istaknuto je, praćen odgovornom fiskalnom politikom: proračunski deficit drži se ispod 3 %, dok je javni dug sa ~87 % nakon pandemije spušten na 56,9 % BDP-a, najniže u desetljećima. Kreditni je rejting vraćen i podignut u investicijsku A razinu, a iduće se godine cilja ulazak u OECD. Hrvatska je, prema riječima premijera, među najuspješnijima u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja.
U razdoblju kumulativne inflacije od oko 35 %, minimalna je bruto plaća porasla 134 %, prosječna 92 %, medijalna 90 %, a prosječne mirovine 93 % u odnosu na 2016. „Trend rasta primanja je vrlo jasan“, rekao je premijer, naglasivši obnovljeni Ured za socijalno partnerstvo.
Na tržištu rada otvoreno je preko 300.000 novih radnih mjesta; danas je oko 1.780.000 zaposlenih, a nezaposlenost je spuštena na oko 4 % (oko 76 tisuća nezaposlenih). Mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno je 320 tisuća ljudi uz izdvajanja od 1,4 mlrd. eura.
U krizama je država osigurala pakete pomoći vrijedne 8,5 mlrd. eura – „sigurnosnu mrežu“ koja je, kako je rečeno, ublažila udare i potaknula očuvanje radnih mjesta. Kao dva najveća aktualna problema premijer je naveo inflatorne pritiske i priuštivo stanovanje: očekuje veću ulogu HNB-a u suzbijanju inflacije te je istaknuo Strategiju stambene politike usmjerenu na mlade i obitelji.
Vlada nastavlja s poreznom reformom, smanjenjem parafiskalnih nameta i administrativnih opterećenja, jačanjem zaštite potrošača i kvalitete bankarskih usluga. Poduzeća bilježe rekordne prihode (oko 170 mlrd. eura) i dobit (oko 10 mlrd. eura) u 2024., dvostruko više nego 2016., uz snažnu poziciju izvoznika potpomognutu visokim rejtingom i eurom.
U planu je nova industrijska strategija i daljnje povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj (utrostručena od 2016. – sa ~400 mil. na ~1,2 mlrd. eura). Naglašena je i mobilizacija štednje građana kroz državne obveznice i trezorske zapise (340 tisuća ponuda, 11,4 mlrd. eura), čime je unesen novi zamah na tržište kapitala i građanima isplaćeno 323 mil. eura kamata.
U turizmu su dosegnuti gornji kapaciteti (više od 20 mil. dolazaka i 100+ mil. noćenja), pa je naglasak na održivoj cjenovnoj politici i kvaliteti usluge. Ulaganja u sport povećana su sa 26 na 170 mil. eura, uz otvaranje prema privatnim investicijama.
2) Veliki infrastrukturni zahvati i regionalni razvoj
Među ključnim prometnim projektima istaknuti su Pelješki most, druga cijev tunela Učka i dionice autocesta, uz najavu ubrzanja željezničkih projekata (70 novih vlakova do 2025.). Prioritet je otklanjanje uskih grla (npr. između Omiša i Splita), dovršetak Istarskog ipsilona i novih dionica Koridora Vc. Ulaganja bez presedana bilježe i morske i riječne luke te obalna infrastruktura.
Politika ravnomjernog regionalnog razvoja uključuje novi zakonodavni okvir, mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja i Vijeće za urbani razvoj. U poslijepotresnu obnovu Zagreba i Banovine uloženo je oko 4 mlrd. eura – obnova škola, vrtića, bolnica i infrastrukture dominantno je financirana sredstvima osiguranima na državnoj razini. „Deset sekundi potresa znači deset godina obnove“, podsjetio je premijer, uvjeren da će se sve dovršiti do 2030.
3) Demografija, stanovanje, umirovljenici i socijalna uključenost
Roditeljski dopust je u mandatima ove Vlade povećan devet puta; osoba s plaćom 3.000 eura na dopustu prima punu plaću. Očinski dopust produžen je na 20 dana (jedno dijete) i 30 dana (blizanci), a jednokratna potpora za novorođenče povećana je na 618 eura. Program demografske revitalizacije depopuliranih područja iznosi 30 mil. eura.
U stanovanju se nastavlja povrat PDV-a za novogradnju i poreza pri kupnji starogradnje, s ciljem 9.000 stanova za priuštivi najam i izgradnje 8.000 POS stanova. Premijer je naveo i podatak da 20.000 mladih radi na neodređeno.
Za umirovljenike su uvedene mjere jačanja materijalnog položaja: formula usklađivanja 85:15, treće najveće usklađivanje od 1999. (6,48 %), 11 jednokratnih potpora u krizama (ukupno 770 mil. eura) te novi godišnji dodatak (6 eura po godini staža; ukupno 210 mil. eura). Prosječna će mirovina time porasti na nešto iznad 700 eura, s ciljem 800 eura. U izgradnji je 18 novih centara za starije (stacionarna i izvaninstitucionalna skrb), a slijedi Zakon o starijim osobama.
U socijalnoj skrbi osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu povećana je na 160 eura (51 % više nego 2016.). Inkluzivni dodatak pojednostavljuje pristup pravima osobama s invaliditetom (pokrenuto ~350.000 postupaka, riješeno 240.000+, dodatak prima 185.000+ građana).
4) Zdravstvo, obrazovanje i pravosuđe
U zdravstvo je uloženo oko 2,5 mlrd. eura. Najavljene su mjere smanjenja lista čekanja, jačanja kontrole javne nabave i suzbijanja korupcije, širenje pomorske i helikopterske hitne te usvajanje Zakona o logopedskoj djelatnosti.
Obrazovanje je prioritet malih zemalja: proračun MZO-a porastao je sa 1,8 na 4,6 mlrd. eura (oko 5 % BDP-a). Do 2030. cilj je vrtić za svako dijete i jednosmjenska nastava u svim osnovnim školama. „Nema zemlje u EU u kojoj je cijena obroka u studentskoj menzi 0,86 eura“, rekao je premijer.
U pravosuđu cilj je jačanje povjerenja građana, učinkovitosti i brzine postupaka, uz najavljene izbore čelne osobe Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda. Upravlja se učinkovitije državnom imovinom, a novi zakoni o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti trebali bi unaprijediti prostorni razvoj.
5) Kultura, energija, sigurnost i vanjska politika
Proveden je najveći val obnove kulturne baštine: obnovljeno je 500+ zgrada (više od 1,6 mlrd. eura), otvoreno ili obnovljeno 30 knjižnica i arhiva, a u Zagrebu je otvorena druga scena HNK (45 mil. eura, financirala Vlada).
U energiji cilj je veća neovisnost i pomoć susjedima, nastavak ulaganja u centre za gospodarenje otpadom te samodostatnost poljoprivrede. U obrani je potvrđen cilj izdvajanja do 3,5 % BDP-a (+1,5 % povezane aktivnosti) do 2035., uz instrument SAFE (1,7 mlrd. eura).
Hrvatska nastavlja potporu Ukrajini i humanitarnu pomoć Gazi, a u regiji podupire stabilnost i proširenje EU-a, uz skrb za Hrvate u BiH i dijasporu (npr. Ljetna škola Domovina). Nastavlja se širenje braniteljskih centara (Virovitica, Senj, Osijek, Krapina, Biograd) i ustanova za dugotrajni smještaj (Pakrac, Slunj, Imotski, Slavonski Brod, Vukovar).
U suradnji s manjinskim zastupnicima provodi se operativni program za nacionalne manjine. „Želimo da se svaki pripadnik nacionalne manjine u Hrvatskoj osjeća dobro“, poručio je premijer, naglasivši da Hrvatska želi biti faktor stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Na završetku izlaganja, premijer je najavio nastavak rasta plaća, mirovina i životnog standarda, održavanje visoke zaposlenosti te daljnje suzbijanje inflacije i nejednakosti. U gospodarstvu će se čuvati stabilnost i produktivnost uz ulaganja u inovacije i industriju, a kapital tržišta pretvarati u kapital razvoja. Naglasio je i demografsko-socijalne ciljeve – olakšati osamostaljenje mladih, štititi umirovljenike i ranjive, poticati domaću energetsku proizvodnju, posebno iz obnovljivih izvora.
„Sve to nastojat ćemo činiti u dijalogu s građanima i političkim akterima“, zaključio je premijer.
