Ako je suditi prema potrošnji građana u prvoj polovici prosinca, pred nama su tjedni rekordne potrošnje u Hrvatskoj, piše Večernji list.
U posljednja dva tjedna preko fiskalnih je blagajni registriran promet od gotovo 7,4 milijarde kuna, odnosno milijardu eura. Kako je glavnina prosinačke potrošnje koncentrirana u drugom dijelu mjeseca, može se očekivati da će se do kraja godine kroz fiskalne veze zavrtjeti još desetak milijardi kuna.
Dakako, glavnina potrošnje redovan je promet koji bi se dogodio i bez blagdana, no lov na ekstra zaradu daje prosincu poseban značaj. Lani se ekstra blagdanska potrošnja kretala oko jedne milijarde kuna, s tim da je ukupna potrošnja preko fiskalnih računa bila oko 15,8 milijardi kuna.
Najnoviji podaci Porezne uprave pokazuju da su hrvatski građani prošli tjedan u prosjeku trošili 20 posto više novca nego prošle godine, koja se po razini infekcija može uspoređivati s ovom, ali ne i s mjerama.
Lani u ovo doba ugostiteljski objekti nisu mogli raditi, zbog čega im je trenutačno promet četiri puta veći nego u prvom dijelu prosinca prošle godine. No, u plusu su i trgovci, i to za deset posto, a oni su lani najviše profitirali od činjenice da kafići nisu mogli raditi.
Uz domaće potrošače, na potrošnju bi prema kraju godine mogli utjecati i turisti te hrvatski građani zaposleni u inozemstvu, gdje su ograničenja u kretanju građana bitno stroža. Sve to, međutim, povećava rizik od širenja epidemije u siječnju i kasnijim mjesecima.
Prostor za pojačanu potrošnju otvoren je i pojačanim blagdanskim isplatama. Procjenjuje se da će u prosincu radnici dobiti oko 1,5 milijardi kuna na ime božićnice, no osim božićnice isplaćuje se i gotovo toliko bonusa za dobre rezultate rada, božićni dar za djecu, jubilarne nagrade i slično.
Većina lokalnih jedinica također redovito osigurava nekoliko stotina kuna božićnice i za umirovljenike, što sve zajedno podiže iznos raspoloživog dohotka za božićnu i novogodišnju potrošnju za približno tri milijarde kuna u odnosu na redovna primanja.
