Hrvatska će, da bi naglasila važnost zaštite autohtonih proizvoda i bolje informirala potrošače, od iduće godine prigodno obilježavati Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda, 14. travnja.
Formalnu odluku o tome prije ljetne stanke donio je Hrvatski sabor, poticaj je došao iz Vlade, odnosno resornog Ministarstva poljoprivrede.
Proglašenjem tog Dana više bi se naglasila potreba, postupak i značaj zaštite autohtonih proizvoda, a razna događanja omogućila bi uključivanje većeg broja zainteresiranih proizvođača i bolju informiranost potrošača.
Krčki pršut prvi je prehrambeni proizvod u Hrvatskoj čiji je naziv zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije.
Veliki je to korak, s obzirom da je postupak zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jednom od oznaka koje predviđa nadležna uredba Unije (oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta) zahtjevan postupak koji traje i po nekoliko godina te iziskuje velike napore proizvođača u ostvarenju zaštite i registracije.
Hrvatskoj u zaštiti proizvoda tek predstoji ozbiljan rad, jer kako je u Saboru objasnila predstavnica Ministarstva poljoprivrede Snježana Španjol, Hrvatska nema, primjerice, ni jedan zaštićeni proizvod u mliječnom sektoru, neovisno radi li se skuti, kiselom mlijeku ili siru – zaštićen nije čak ni paški. Francuska pak, ima više od 400 zaštićenih proizvoda, od toga 200 sireva.
Takvo porazno stanje Španjol pripisuje činjenici da se nismo pripremili prije ulaska u Europsku uniju, odnosno nismo educirali proizvođače.
Koristi od zaštite bile bi višestruke, radi se zapravo o brendiranju Hrvatske i njezinih regija, svaka bi mogla biti prepoznatljiva po svojim proizvodima, sa svojim vinima.
Dovoljno je spomenuti meso iz međimurske tiblice, zagorske i slavonske specijalitete, činjenicu da svaki dalmatinski otok ima izvorne pasmine, bračku i rapsku ovcu, pašku janjetinu.
Izvor: Hina
