Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u Berlinu gdje se sastao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. Tijekom sastanka razgovarali su o ključnim bilateralnim temama, jačanju gospodarske suradnje te o nabavi 44 tenka Leopard 2A8, najmodernijih borbenih sustava dostupnih na tržištu. Nakon bilateralnih razgovora, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić potpisao je potvrdu narudžbe kojom Njemačka preuzima ovlast sklapanja dopune ugovora o isporuci tenkova Hrvatskoj.
Kancelar Merz istaknuo je snažnu povezanost dviju država, naglasivši da u Njemačkoj živi više od 400.000 Hrvata, dok milijuni njemačkih turista godišnje posjećuju Hrvatsku. Dodao je da dvije države svjesno i sustavno produbljuju međusobne odnose. Govoreći o nabavi Leoparda, Merz je istaknuo kako se time dodatno jačaju oružane snage saveznica u NATO-u te omogućuje učinkovitija interoperabilnost.
Poseban naglasak stavio je na nužnost standardizacije obrambenih sustava unutar Europske unije, koja bi omogućila bržu i obimniju proizvodnju vojne opreme. Europa, rekao je, trenutačno prolazi kroz jedno od najzahtjevnijih sigurnosnih razdoblja u svojoj povijesti, suočena ne samo s ruskom agresijom nego i brojnim hibridnim prijetnjama.
U vezi s Ukrajinom, Merz je istaknuo da se mora nastaviti diplomatski napor usmjeren prema postizanju trajnog i pravednog mira, pri čemu o teritorijalnim pitanjima može odlučiti samo sam Kijev. Dodao je da Ukrajini trebaju snažna sigurnosna jamstva SAD-a, NATO-a i europskih partnera.
Plenković je, zahvalivši Njemačkoj na kontinuiranoj potpori, istaknuo da je upravo Njemačka bila ključan partner Hrvatske od međunarodnog priznanja do ulaska u Schengen i eurozonu. Naglasio je da je Njemačka naš najveći vanjskotrgovinski partner, s trgovinskom razmjenom od 9 milijardi eura u 2024. te više od 3,2 milijuna njemačkih turista godišnje. Posebno je istaknuo važnu ulogu hrvatske zajednice u Njemačkoj, koja broji gotovo pola milijuna ljudi.
Govoreći o nabavi tenkova, Plenković je naglasio da se radi o važnom koraku u modernizaciji oružanih snaga te postupnom prelasku s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju. Dodao je da suradnja u obrambenom području uključuje i nove projekte, poput partnerstva hrvatske tvrtke DOK-ING s Rheinmetallom te rastućeg razvoja domaće industrije dronova.
Jedna od važnih tema bila je i financijska potpora Ukrajini te predstojeći sastanak Europskog vijeća na kojem će se raspravljati o dugoročnom financiranju ukrajinske obrane i gospodarstva. Plenković je iznio hrvatske stavove o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a, naglasivši da Hrvatska, kao najmlađa članica, očekuje pravedan pristup i mogućnosti ulaganja koje će joj omogućiti sustizanje starijih članica.
Posebna pozornost bila je posvećena proširenju Europske unije, posebno zemljama jugoistočne Europe. Plenković je naglasio da Hrvatska snažno podupire europski put Bosne i Hercegovine, uz isticanje nužnosti postizanja pune ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda te potrebe izmjena izbornog zakona.
Razgovaralo se i o energetskim pitanjima, pri čemu je Plenković detaljno predstavio mogućnosti Jadranskog naftovoda, istaknuvši da Hrvatska može u potpunosti nadomjestiti potrebe za naftom Mađarske i Slovačke bez oslanjanja na ruske izvore. Upozorio je na apsurdnu situaciju u kojoj Hrvatska, zbog američkih sankcija, ne može transportirati nerusku naftu u Srbiju, dok se istodobno proizvodi dobiveni iz ruske nafte iz Mađarske izvoze u Srbiju.
Sastanak je potvrdio snažno partnerstvo Hrvatske i Njemačke u nizu područja — od obrane, energetike i gospodarstva do zajedničkog djelovanja unutar Europske unije i podrške susjednim državama.
