U Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. koje je objavila Europska komisija, a koje je na raspravi u Europskom parlamentu i za koje je hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica u čak dva odbora (Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbor za prava žena i jednakost spolova), Petir je posebnu pažnju posvetila slučajevima povrede prava u području okoliša s prekograničnom dimenzijom, kao i pravilnom prenošenju pa potom i primjeni europskog prava u budućim državama članicama što je i usvojeno.
„Najbliži primjer nama u Hrvatskoj je svakako primjer Slavonskog Broda i onečišćenja zraka koje je uzorkovano radom obližnje rafinerije Brod u Bosni i Hercegovini. Onečišćenje zraka trpe građani Hrvatske, ali i građani Bosne i Hercegovine. Primjenom europskog prava država koja pristupa Uniji treba usvojiti i primijeniti pravo Unije, smanjiti emisije onečišćujućih tvari u okoliš te osigurati visoku kakvoću zraka za građane toga područja neovisno o granici između država“, rekla je Petir te pozvala BiH da u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštujući europsko zakonodavstvo riješi problem onečišćenja zraka kojem je uzrok rad rafinerije u Bosanskom Brodu.
Petir naglašava da je europsko zakonodavstvo zaštite okoliša vrlo kompleksno te da rana implementacija toga prava u postupku pristupanja može pomoći boljem korištenju sredstava pretpristupne pomoći i s druge strane osigurati visoke standarde okoliša i u graničnim područjima Unije.
Što se tiče primjene mehanizama protiv povrede prava Unije, zastupnica Petir je pozdravila dobru prasku rješavanja problema korištenjem EU Pilota, ali smatra da taj mehanizam treba unaprijediti povećanjem transparentnosti postupaka.
Za Hrvatsku postoji podatak da je u 2016. godini rješavano ukupno 30 slučaja putem EU Pilota zbog moguće povrede prava. Podaci govore da Hrvatska poštuje propisane rokove za dostavu obrazloženih odgovora. Međutim, javno nisu dostupni podaci o konkretnim predmetima na koje su se odnosili postupci EU Pilota, ali dostupni podaci Komisije navode kako je osam slučajeva otvoreno u području zaštite okoliša, pet po pitanjima povezanima s mobilnošću i prometom, četiri u vezi s funkcioniranjem zajedničkog tržišta, industrijom, poduzetništvom, te 13 iz drugih područja EU zakonodavstva. Upravo je to i razlog zbog kojih je zastupnica Petir zatražila veću transparentnost toga postupka.
Inače, pritužbe na europskoj razini protiv Republike Hrvatske nastavljaju trend opadanja od vrhunca koji je bio zabilježen 2014.
Glavna područja novopokrenutih prigovora protiv Hrvatske u 2016. godini bilježe se na području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala; zdravlja i sigurnosti hrane; migracija i unutarnjih poslova; unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te ostalih relevantnih područja poput komunikacijskih sustava, pravde i zapošljavanja, energetike itd.
Jedno od područja u kojima Hrvatska ponovo bilježi rekordan broj otvaranja novih slučajeva zbog kršenja europskog prava je kašnjenje u prenošenju zakonodavstva EU-a čime se građanima i poduzećima onemogućava da iskoriste zakonske prednosti, stvara se nesigurnost pri primjeni pravila te se narušava funkcioniranje kako unutarnjeg tržišta EU, tako i čitave Unije.
U 2016. godini Komisija je pokrenula 32 nova prekršajna spora protiv Hrvatske. Po pet sporova pokrenuto je u području funkcioniranja zajedničkog tržišta, industrije, poduzetništva, srednjeg i malog poduzetništva i u području zdravstva i sigurnosti hrane. Po četiri nova slučaja pokrenuta su u području zaštite okoliša te u području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala.
Tri slučaja pokrenuta su u području nadležnosti nad migracijama i unutarnjim poslovima. Takvi postupci odnose se primjerice na neprenošenje europskog zakonodavstva u propisanom roku ili kašnjenje prenošenja zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja ili propusta da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama.
Također, postupci zbog povrede propisa iz područja zaštite okoliša uključivali su nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu, kao i nepridržavanje prenesene Okvirne direktive o otpadu te neadekvatno gospodarenje otpadom u naselju Biljane Donje zbog čega je ovih dana pokrenut i postupak pred Europskim sudom. Također, treba spomenuti i postupak nepoštivanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
Primjeri postupaka protiv Hrvatske zbog povrede EU prava koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016.:
- nepoštivanje odluka Prüm o razmjeni informacija u borbi protiv terorizma i teškog kriminala (Uredba Europskog parlamenta i vijeća o određenim postupcima za razmjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova, s druge strane; Odluka Vijeća o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala);
- propust obavještavanja o transpozicijskim mjerama Duhanske direktive;
- nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Okvirne direktiva o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
- neadekvatno gospodarenje otpadom u Biljane Donje;
- nepoštivanje odredbi o slobodnom kretanju roba i pravila EU o unutarnjem energetskom tržištu;
- neobavještavanje o svim nacionalnim mjerama transpozicije Direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (Direktiva o hipotekarnom kreditu);
- posebne ovlasti rezervirane za državu u INI (Industrija nafte d.d.) nakon privatizacije. Pridržavanje ovlasti ove vrste može ograničiti slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastanka garantirane u okviru Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
- neobavještavanje o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja;
- smanjena stopa trošarina za male proizvođače etilnog alkohola – ova praksa je potencijalno u suprotnosti s Direktivom o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (Direktive o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića);
- propust da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama;
- diskriminirajući okvir za kupnju licence za sportski ribolov za ne-rezidente što je u suprotnosti s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu;
- nepravilno prenošenje i provedba Direktive EU o vozačkim dozvolama;
- ne ratifikacija protokola o pristupanju Međunarodnoj konvenciji Eurocontorol.
Europska komisija još od 1984. godine na zahtjev Europskog parlamenta objavljuje godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a tijekom prethodne godine. „Izvješća ove vrste, o praćenju primjene Zakonodavstva Unije se provode svake godine jer predstavljaju bitan element nadzora nad primjenom zakonodavstva Europske unije u državama članicama. Pravodobna i ispravna primjena bitna je za funkcioniranje Unije. Samo praćenjem primjene ovog principa ravnopravnosti u državama članicama možemo stvarno procijeniti doseg i učinkovitost europskog zakonodavstva“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave o Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. u Europskom parlamentu.
Postupci nadzora primjene europskog prava uključuju postupke prije utvrđivanja povrede prava i one nakon pokretanja toga postupka. U prvom slučaju Europska komisija na temelju vlastite inicijative provodi provjeru primjene europskoga prava. U 2016. godini Komisija je pokrenula 520 takvih postupaka na razni Unije. Također, EK provjerava primjenu europskoga prava na temelju prigovora javnosti, građana i poduzetnika. U 2016. godina Komisija je zaprimila 3.783 takva prigovora i to većinom iz Italije (753) Španjolske (424) i Francuske (325). Većina prigovora na razini Unije odnosile se na pitanja pravde i prava potrošača (919), zapošljavanja (679) te funkcioniranja unutarnjeg tržišta (483). Uvijek je značajan i udio prigovora zbog poštivanja prava okoliša (348).
U tom segmentu EK je u 2016. godini nakon provjera pokrenula 790 postupaka korištenjem strukturiranog dijaloga putem mehanizma EU Pilota i to 520na temelju istraživanja na vlastitu inicijativu te 270 na temelju provjerenih pritužbi građana.
„U slučaju utvrđenog kršenja EU prava, EK pokreće postupak povrede EU prava te je u 2016. godini Komisija pokrenula 986 novih postupaka i to najviše u području zakonodavstva iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (292), zdravstva i sigurnosti hrane (148), financija (120) te okoliša (89). Procesi zbog povrede prava Unije nisu lagani i traju više godina tako da je na kraju 2016. godine bilo otvoreno 1.657 predmeta“, rekla je Petir.
Na razini Unije najveći broj postupaka u koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016. godine bio je vezan uz zakonodavstvo iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (270), okoliša (269) te financija (230). Zastupnica Petir pojašnjava da se gotovo polovina postupaka odnosi na kasnu transpoziciju u nacionalno pravo dok se druga polovina odnosi na nepravilnu transpoziciju ili neprimjenu prava. Hrvatska je primjerice na dan 31. prosinca 2016. godine imala otvorena 44 postupka od kojih je 25 postupaka pokrenuto upravo zbog kasnog prenošenja.
U 2016. godini Komisija je zaključila 673 slučaja u raznim fazama postupka od kojih je dio (18) odlučila uputiti na postupanje Sudu EU.
Sud EU u 2016. godini donio je 28 presuda od kojih se niti jedna nije odnosila na Republiku Hrvatsku. Od 28 presuda samo su dvije bile u korist država članica dok su ostale potvrdile nalaz Komisije. U 2016. godini Sud EU je dosudio novčane kazne u dva slučaja i to protiv Grčke i Portugala. Na dan 31. prosinca 2016. godine na Sudu EU u fazi postupka bilo je 95 predmeta.
Petir je rekla kako bez sigurnosti u vladavinu prava i poštivanja istih pravila koja vrijede za sve u društvu i u svim državama članicama, nema sigurnosti, nema investicija, nema napretka. “Većina građana Hrvatske koje su svojim glasom poduprli ulazak Hrvatske u EU jednom od najvećih vrijednosti Unije smatrali su vladavinu prava. Od stjecanja vlastite neovisnosti pa do ulaska Hrvatske u EU, važnost funkcioniranja pravne države bila je tada, ali i danas, vrlo visoko na ljestvici prioriteta naših građana, te sam se uvjerila kako je pitanje vladavine prava važno i za građane drugih država članica,” rekla je Petir.
Izvješće Komisije o primjeni prava u 2016. godini daje mnogo podataka o provedbi mehanizama nužnih za djelotvornu primjenu prava, ali i statistiku postupaka vezanih za određena područja primjene europskog prava. Od problema u primjeni europskog prava vezanih uz nadležnost Odbora za zaštitu okoliša, zastupnica Petir ističe povećanje ukupnog broja povreda prava te povećanje broja povrede prava u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu u područjima zdravlja i sigurnosti hrane.
U odnosu na 2015. godinu broj podnesenih prigovora građana porastao je s 3450 na 3783 slučaja, broj novih EU pilota smanjen je s 881 na 790 a broj otvorenih EU pilota na kraju 2016. godine smanjen je s 1260 na kraju 2015. na 1175 otvorenih postupaka. U 2016. godini porastao je i broj otvorenih postupaka zbog povrede prava EU i to s 1368 na 1657 predmeta. U 2016. godini broj postupaka zbog povrede prava EU porastao je u području zdravlja i sigurnosti hrane na 147 predmeta te se počeo samostalno pojavljivati u statistikama. Smatra se da je tomu razlog nepravovremeno prenošenje nove Direktive o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, prikupljanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije tkiva i stanica iz područja zdravstva te Direktive o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Direktive o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja iz područja dobrobiti životinja.
Izvor: petir.eu
