U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja u srijedu, 13. svibnja je između Republike Slovenije i Republike Hrvatske održana prva primopredaja posmrtnih ostataka 500 hrvatskih žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Primopredaja je održana u Mariboru, a sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te glavni ravnatelj Direktorata za vojne veterane i vojnu baštinu Slovenije Matjaž Ravbar.
Tom prilikom ministar Medved istaknuo je kako je riječ prije svega o humanitarnom i civilizacijskom činu.
„Svaka žrtva zaslužuje dostojanstven ukop“, poručio je Medved, naglasivši pritom osudu svih totalitarnih režima – nacističkog, fašističkog i komunističkog.
Prije same primopredaje položen je vijenac kod spomenika u Spomen-parku Dobrava u Mariboru, a potom su potpisani dokumenti o primopredaji posmrtnih ostataka. Hrvatski ministar simbolično je položio hrvatsku zastavu na jedan od lijesova nakon čega su posmrtni ostaci prevezeni u Hrvatsku.
Na graničnom prijelazu Macelj organiziran je doček tijekom kojeg je vojni ordinarij mons. Jure Bogdan predvodio molitvu i blagoslovio lijesove.
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, posmrtni ostaci ekshumirani su iz četiri masovne grobnice na području Slovenije – Trebče, Podstenice/Rugarski klanci, Košnica pri Celju i Cerklje ob Krki.
Riječ je isključivo o muškim osobama, većinom u dobi između 18 i 40 godina, među kojima ima i maloljetnika. Na temelju osobnih predmeta, odjeće i drugih obilježja utvrđeno je da se radi o hrvatskim žrtvama.
Ministar Medved rekao je kako individualna identifikacija najvjerojatnije neće biti moguća zbog fragmentacije posmrtnih ostataka nastale tijekom desetljeća, no slijedi detaljna antropološka obrada i organizacija dostojanstvenog ukopa.
Istaknuo je i kako Hrvatska i Slovenija nastavljaju suradnju na istraživanju brojnih drugih lokacija masovnih grobnica na području Slovenije, među kojima je i lokalitet Crngrob.
Medved je poručio da Hrvatska nastavlja sustavno tragati za žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, uz naglasak da rješavanje sudbine nestalih osoba iz Domovinskog rata ostaje prioritet.
