U povodu 100. obljetnice mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje danas je održana prigodna svečanost u zagrebačkom Hotelu Esplanade kojoj su nazočili ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike g. Marin Piletić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje g. Ivan Serdar i drugi visoki uzvanici.
„Tijekom proteklih sto godina Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje imao je ključnu ulogu u kompleksnom mirovinskom sustavu temeljenom na generacijskoj solidarnosti. Osnovna zadaća mirovinskih politika je uvijek ista, štednjom tijekom radnog vijeka osigurati prihode za dostojanstvenu starost. Stoga je unaprjeđenje i razvoj mješovitog mirovinskog sustava jedna od prioritetnih politika Vlade Republike Hrvatske, kao i jačanje i daljnje transformiranje Zavoda kao modernog javnog servisa naših korisnika i osiguranika, kako bi uspješno prevladalo i idućih sto godina“ – rekao je ovom prigodom ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Ivan Serdar u svojem se uvodnom govoru osvrnuo na dugu i dinamičnu povijest mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj, kao i na razvoj i ulogu HZMO-a kao ključne institucije u provedbi mirovinskog osiguranja: „U godinama koje su iza nas, razdoblje od hrvatske samostalnosti obilježile su reforme i napori uloženi u unaprjeđenje sustava kako bi se osigurao kvalitetan i dostojanstven život najbrojnijoj skupini hrvatskog društva – korisnicima mirovina. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u tom je razdoblju prepoznao i uspostavio mehanizme za uspješno poslovanje, a uz visoku razinu stručnosti i specifična znanja naših radnika provedbu mirovinskog osiguranja čini kvalitetno organiziran sustav koji uspješno odgovara na sve izazove u okruženju.“
HZMO kao institucija i nadalje će „prvenstveno biti na usluzi korisnicima usluga, zadržavajući tradicionalna načela i vrijednosti iz svoje 100-godišnje povijesti, na kojima ćemo nastaviti razvijati mirovinski sustav“, rekao je Ivan Serdar te predstavio monografiju Hrvatski zavoda za mirovinsko osiguranje – 100 godina s vama koja donosi pregled mirovinskog sustava i poslovanja HZMO-a od njegova osnutka do danas.
U sklopu svečanosti održan je panel „Razvoj i budućnost mirovinskog sustava u Hrvatskoj“ na kojem su sudjelovali državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna, dr. sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb te Mislav Rubić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Zamjenik ravnatelja Ivo Bulaja istaknuo je kako usprkos izazovnim okolnostima poslovanja uslijed epidemije koronavirusa i potresa bilježimo značajan rast broja osiguranika, što predstavlja kvalitetan zalog za budućnost. Državni tajnik Dragan Jelić napomenuo da je evidentirani rast plaća u proteklom razdoblju temelj za primjereni rast mirovina i jačanje povjerenja u budućnost mirovinskog sustava. Govoreći o negativnim demografskim trendovima Mislav Rubić istaknuo je da isto predstavlja izazov ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu Europu te zaključio kako se demografski trendovi ne mogu promijeniti kratkoročno. Danijel Nestić kazao je da se očekuje dugoročna stabilnost hrvatskog mirovinskog sustava, a kao rješenje definiranih izazova nameću se daljnji rast plaća i poticanje dužeg ostanka u svijetu rada.
Naposljetku, Višnja Fortuna pohvalila je suradnju umirovljeničkih udruga s Vladom RH, resornim ministarstvom i HZMO-om oko umirovljeničkih pitanja i inicijativa.
U povodom ove važne obljetnice za cijeli sustav socijalne sigurnosti R Hrvatske predstavljena je i izložba fotografija 100 godina HZMO-a. Na kraju svečanosti, za izniman doprinos razvoju sustava mirovinskog osiguranja u R Hrvatskoj i razvoju HZMO-a, uručena su priznanja: dr. sc. Mihovilu Rismondu, Ljiljani Marušić, dr. sc. Anti Škemberu, Blaženki Šimetić, Adeli Koler-Hohnjec, Stjepanu Brčiću, prof. dr. sc. Željku Potočnjaku, izv. prof. dr. sc. Ivani Vukorepi, dr. sc. Danijelu Nestiću, mr. Višnji Fortuni, Jasni A. Petrović i Silvanu Hrelji.
