Od Nove godine šezdeset i jedan lijek odlazi s Popisa posebno skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su se dosad financirali iz posebnog fonda za skupe lijekove teškog u 2022. godini 2,5 milijarde kuna, pa će troškove tih lijekova ubuduće snositi bolnice.
Lijekovi se “skidaju” s Popisa na temelju odluke Upravnog vijeća HZZO-a koja je objavljena u Narodnim novinama 8. prosinca i stupa na snagu s 1. siječnja 2023.
Riječ je o lijekovima koji su indicirani za primarnu imunu i tešku trombocitopeniju, metastatski rak prostate, sarkom mekog tkiva, akutnu limfoblastičnu leukemiju (dijelom i u pedijatrijskoj populaciji), kroničnu mijeloičnu leukemiju, uznapredovali karcinom bubrega, idiopatsku plućnu fibrozu i Parkinsonovu bolest, koji su do sada financirani iz fonda za posebno skupe lijekove, a sada će se financirati iz bolničkih limita.
Fond za posebno skupe lijekove uspostavljen je 2005. kako bi se osigurala veća dostupnost skupih terapija pacijentima.
Upitani za posljedice odluke da s Popisa ukloni 61 lijek, iz HZZO-a su odgovorili kako ”lijekovi koji se brišu s Popisa i dalje ostaju na Osnovnoj listi lijekova te da osiguranici imaju pravo na teret sredstava Zavoda dobiti te lijekove, u skladu s propisanim kriterijima, te će ih liječnici i dalje moći primjenjivati”.
KUZ: Odluka ugrožava dostupnost lijekova
Iz Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) upozoravaju da se tom odlukom HZZO-a ugrožava dostupnost tih lijekova, te se pacijente dovodi u opasnost da će morati mijenjati terapiju iz administrativnih razloga.
Ističu kako nisu iskomunicirani detalji kako će bolnice, opterećene dugovima, osigurati sredstva i za te lijekove. Smatraju da se dovodi u pitanje nastavak liječenja pacijenata koji na njih imaju dobar odgovor.
Eventualnom promjenom lijeka može se dogoditi da imaju slabiji odgovor na liječenje, dodatne nuspojave te da ishod liječenja postane upitan jer su lijekovi s Popisa uklonjeni s obrazloženjem da “imaju nekoliko paralela što im ukida status posebno skupih lijekova, upozorava predsjednik KUZ-a Ivica Belina.
“Ovo bi potencijalno moglo dovesti do promjene terapije iz nemedicinskih, odnosno iz potpuno administrativnih razloga”, kaže.
Pleština: Neće biti posljedica za pacijente
Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC -a Zagreb, tvrdi da odluka HZZO-a neće imati nikakvih posljedica na pacijente jer se lijekovi “ne brišu” s Osnovne liste, samo se mijenja način njihove naplate. “To s bolesnikom direktno ne bi trebalo imati nikakve veze”. Što se tiče bolnica, pretpostavka je da će taj dio troška biti priznat u bolničkom limitu.
Pleština kaže da je riječ o “prelijevanje iz šupljeg u prazno jer se iz istog izvora i iz iste blagajne sve plaća”. Tehničko je pitanje hoće li se ti lijekovi knjižiti po obrascu posebno skupih lijekova ili unutar bolničkog limita, to ide iz istog izvora. “Nisu ni lijekovi s Popisa pali s neba iako su ih ljudi doživljavali kao da su besplatni”, ističe Pleština.
Uvjeren je da ni jednom bolesniku neće biti uskraćena terapija, neovisno o statusu lijeka na listi, jer se ne mijenjaju kriteriji i smjernice, već samo načinu kako to bolnica naplaćuje.
Dodao je i kako ne vidi razloga za zabrinutost bolesnika i njihovih udruga, jer to stvar bolničkih uprava.
I ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić rekao je Hini da “pacijenti neće biti zakinuti i definitivno će dobiti sve što trebaju”, a uvjeren je i da će se naći rješenje za bolničke proračune.
