Predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom prometa Olegom Butkovićem u Karlovcu je potpisao ugovore za izvođenje radova na projektu ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na pružnoj dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac”.
Radovi trebaju početi u roku od najviše 42 dana, a rok za realizaciju ugovora je 30 mjeseci, nakon čega će vlakovi moći voziti brzinom do 160 kilometara na sat.
Premijer Plenković je naglasio da će konkurentnost Luke Rijeka i njezine povezanosti s tržištima srednje Europe biti povećana nakon izgradnje drugog kolosijeka na toj pruzi, a posebno kada bude modernizirana cijela pruga Zagreb GK – Rijeka, na trasi nizinske pruge mediteranskog koridora.
HŽ Infrastruktura već radi na daljnjim dionicama od Karlovca do Oštarija, od Oštarija do Škrljeva i od Škrljeva do Rijeke, rekao je Plenković i ustvrdio da je “puno posla pred nama, jer je važno da željeznička infrastruktura ide u korak s vremenom”.
“Željeznički promet u svijetu jedan od najsigurnijih i najbržih i bitno je da budemo dio tih mreža”, rekao je premijer i vrijeme pred nama nazvao desetljećem ulaganja u željezničku infrastrukturu.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je da je riječ o ugovorima za rekonstrukciju pruge, ali i gradnju drugog kolosijeka, što je veliki projekt koji s 85 posto sufinancira Europska unija putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
“Prije dva dana smo otvorili Pelješki most vrijedan dvije milijarde kuna, bez PDV-a, tako da je i ovo današnje potpisivanje jednako vrijedno”, rekao je Butković i ustvrdio da je to samo dio velikog investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu, u što se ulaže oko 25 milijardi kuna.
Podsjetio je također da su u mandatu ove Vlade otvorene tri zračne luke, da je pokrenut veliki investicijski ciklus u luke na jadranskoj obali, u Zagrebačku obalu i njezino koncesioniranje za Riječku luku, te da sada slijedi desetogodišnje ulaganje u željeznicu vrijedno 3,5 milijardi eura.
“Treba reći da Hrvatska nema zadovoljavajuću željezničku infrastrukturu i sada nakon završetka Pelješkog mosta i činjenice da više neće biti velikih cestovnih projekata, sve ćemo snage koncentrirati prema željeznici i obnoviti oko tisuću kilometara pruga”, zaključio je Butković.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić je za ugovorenu dionicu rekao da je “početak modernizacije pruge od Zagreba prema Rijeci, jednom od najprometnijih pravaca, čime se osiguravaju uvjeti za povećavanje kapaciteta Riječke luke, ali i mijenja, modernizira prometna slika Hrvatske”.
Najavio je da slijedi ove godine i otvaranje željezničkih projekata, Savski Marof-Zagreb i Zaprešić – Zabok, i projekat Vinkovci-Vukovar, te raspisivanje natječaja Dugo Selo – Novska.
”Drago mi je da imamo ovaj vrijedan projekt povezivanja Hrvatskog Leskovca s Karlovcem i daljnje ulaganje u prometnu infrastrukturu, posebno željezničku, korištenjem europskih sredstva. Mislim da svi ovakvi projekti pridonose boljem gospodarskom razvoju, boljoj prometnoj infrastrukturi, a u konačnici i jačanju Hrvatske kao prometnog čvorišta”, rekao je Plenković nakon potpisivanja ugovora.
Pružna dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac, duljine 44 kilometra, nalazi se na željezničkoj pruzi Zagreb – Rijeka, na trasi nizinske pruge. Projekt vrijedan dvije milijarde i 721 milijun kuna sufinancira Europska unija preko Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
Ministar Butković izrazio je zadovoljstvo što se krenulo s investicijskim ciklusom u željeznicu.
“Trenutno imamo oko 800 milijuna eura aktivnih ulaganja, a s ovim danas krećemo i prema Rijeci. Do 2030. godine planiramo uložiti oko 3 i pol milijarde eura u željezničku infrastrukturu. Ovo je desetljeće željeznica”, poručio je Butković.
O izjavama predsjednika Milanovića
U razgovoru s predstavnicima medija, predsjednik Vlade osvrnuo se i na kritiku predsjednika Zorana Milanovića oko plana uštede energije, koji je rekao “ako ćete staviti klimu na 25, onda je radije prodajte Romima. Klima ne radi na 25″.
”To je rekao? Pa nije valjda to rekao? Ja se nadam za njega da to nije rekao. Malo mi ga je onda žao. Mislim da nije baš najmudrije da predsjednik države tako nešto kaže o Romima koji su manjina u Hrvatskoj”, rekao je Plenković.
Novinare je zanimalo premijerovo mišljenje o izjavama predsjednika Milanovića oko sazivanja sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost kada je rekao da je njegov poziv za sazivanje sjednice i dalje otvoren.
”Ja sam njemu pisao za sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost 24. veljače. Otad je prošlo jako puno – ni pisma, ni razglednice. On je u međuvremenu brutalno izvrijeđao visokog predstavnika Schmidta, ne jednom nego puno puta, izvrijeđao pola susjednih zemalja, veliki broj zemalja u međunarodnoj zajednici koji su naši partneri”, kazao je.
Napomenuo je da su rezultati takve politike vrijeđanja onih koji bi trebali pomoći da se zaštite Hrvati kao ravnopravan konstitutivni narod u BiH sigurno ”sjajni”.
”Sve što smo mi radili, on je svojim izjavama minirao. Ako nas misli zvati da se bavimo međunarodnim odnosima i vanjskom politikom kako on to radi, onda ne bi bilo ni ovog današnjeg ugovora od 2,7 milijardi kuna za željeznicu, niti bi bilo eura, niti Schengena, niti pregovora o OECD-u”, poručio je Plenković.
Politika hrvatske Vlade je ravnopravnost Hrvata i europska BiH
Na upit novinara osvrnuo se i na stanje u BiH.
”Mi ćemo nastaviti naš dijalog. Smatram da je ovo što je donio gospodin Schmidt malo i nedovoljno, da nije dobro ako je odustao od dijela svog paketa kojeg je najavio kada je riječ o izmjenama Ustava Federacije, dijelovima izbornog zakona koji bi Hrvatima omogućili postizbornu ravnopravnost pri formiranju predstavničkih tijela, a onda u konačnici i predsjednika i Vlade same Federacije, što je Hrvatima posebno važno.”
Izrazio je nadu se da će se kroz narednih par tjedana političke stranke pokušati nešto dogovoriti, ali je napomenuo da je sam Bakir Izetbegović priznao da je pregovarao u lošoj vjeri i time kupovao vrijeme da se ništa ne dogodi.
Dodao je da se trebaju ispraviti nepravde prema Hrvatima u BiH, za koje nije odgovoran visoki predstavnik Schmidt već njegovi prethodnici, kada su Hrvati postupno svođeni na manje prava nego što imaju brojniji konstitutivni narodi u BiH.
”Ide se u izbore u kojima se preglasavanje unaprijed zna, a potom i formiranje vlasti. To je nešto što je loše i protiv toga se cijelo ovo vrijeme borimo i zalažemo, ali ne tako da stvaramo neprijatelje nego da pokušamo ljudima objasniti o čemu se radi”, poručio je premijer.
Još se jednom osvrnuo na izjave Bakira Izetbegovića.
”Loše. Katastrofalno. Kakvo prebrojavanje, je li to priprema za rat. Kako drugačije protumačiti takve izjave”, rekao je, dodavši da se oružjem ne zvecka, ali se koristi retorika koja je potpuno neprihvatljiva.
”Ako ima neka zemlja koja pomaže BiH na europskom putu, onda je to Hrvatska. Ako postoji ijedan narod od tri konstitutivan naroda u BiH koji je izvorno reformski i europski orijentiran, onda je to hrvatski narod”, rekao je.
Podsjetio je da je zahtjev BiH za članstvo u EU u veljači 2016. godine podnio Dragan Čović, u to doba predsjedavajući Predsjedništva BiH, uz svesrdnu podršku Hrvatske. Europski put BiH prije svega utiru Hrvati, kazao je Plenković, te je stoga važno da i partneri u EU to osvijeste.
”Naša politika je za ravnopravnost Hrvata i za europsku BiH. Mi smo zabrinuti za ovakvu retoriku koja vodi nepovjerenju, udaljavanju i destabilizaciji.”
Smjernice za energetske uštede napravili su stručnjaci
Premijer je rekao da će se do 1. listopada skladište prirodnoga plina Okoli napuniti preko 90 posto.
”Ta stvar ide normalno, Vlada je dala sva sredstva i jamstva HEP-u koji na tome radi. Ministar Filipović je detaljno objasnio smjernice. Te smjernice nije radio netko tek tako da piše nešto što bi bilo korisno građanima i gospodarstvu, već stručnjaci koji se bave temom energetike i ljudi koji su kompetentni da o tome nešto kažu i preporuče svima kako da se ponašaju u ovim okolnostima krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.”
Na pitanje hoće li se u Vladi pridržavati preporuka za energetske uštede, Plenković je rekao kako će se svega pridržavati.
”Najbolje sad da se mi ne pridržavamo ovoga što preporučujemo. Možete doći provjeriti temperaturu. Mi i zimi slabo grijemo”, rekao je.
O istrazi u MUP-u
Komentirao je akciju Uskoka i policije.
”Znam o tome koliko i vi. Mislim da je ministar Božinović dao izjavu, ja nemam nikakvih saznanja što je u tom konkretnom postupku, ali sve treba istražiti, ako se zaista pokaže da je netko iz takvih razina i struktura MUP-a dijelio informacije okolo nekome tko je možda u situaciji da je zainteresiran, to treba najoštrije kazniti jer je to ne samo loše u smislu kaznenog djela, nego je i jedan jako zabrinjavajući signal u pogledu povjerenja u sustav”, rekao je Plenković.
Vlada će pomoći u potrebnom za sanaciju od nevremena
Predsjednik Vlade je s ministrima bio i na sastanku Županijskog stožera Civilne zaštite Karlovačke županije na kojem je izvješteno da je 466 objekata pretrpjelo štetu u nevremenu te je obećao pomoć “u svemu što je za sanaciju potrebno”.
Glavni vatrogasni zapovjednik Goran Franković izvijestio je da je šteta već uklonjena na 300-tinjak od 466 oštećenih objekata.
Izvor: Vlada RH
