Sabor je većinom glasova izmijenio Zakon o strancima radi boljeg i sustavnijeg reguliranja pravnog okvira za strane radnike i uvođenja reda u područje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj.
Uoči glasovanja Anka Mrak Taritaš (GLAS) upozorila je da Hrvatska nema sustavnu useljeničku politiku i da, iako su zakonom napravljeni pomaci, oni nisu dovoljni. “Umjesto da imamo jasnu strategiju, posebno oko visoko kvalificirane radne snage, mi smo to sve zajedno pustili niz vodu”, kazala je.
Igor Peternel (DOMiNO) smatra da idemo u krivom smjeru i da se zakon donosi bez strateškog planiranja i kvota. “Radi se o potpunom pokušaju da se ovo do kraja liberalizira i da dođe do zamjene stanovništva, a o sigurnosnim pitanjima da i ne govorimo”, ustvrdio je.
Zakonom o strancima obuhvaćene su sve osobe koje nisu državljani EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske, a imaju državljanstvo treće zemlje ili su osobe bez državljanstva, a usklađivanjem s Direktivom o “Plavoj karti EU”, cilj je privući visokokvalificiranu radnu snagu.
Tako se produžuje važenje “Plave karte EU-a” s dvije na četiri godine, koja je istodobno i odobrenje za privremeni boravak i rad na području Hrvatske.
Propisuje se da ju mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Zadržava se uvjet da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.
Osim dijelova koji se tiču plave karte, zakon donosi i stroža pravila za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike poput smještaja takvih radnika, uvjeta za dobivanje radne dozvole i slično.
Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva državi u slučaju da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće za svakog od njih.
Strane državljane neće moći zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi.
Novi uvjet je i da poslodavac zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati određeni promet – za pravnu osobu to je 10.000 eura mjesečno, a za fizičku 15.000 eura u šest mjeseci.
Posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika pa će tako poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz o primjerenom smještaju.
Kazne za poslodavce-pravne osobe kod kojih rade stranci, a koji su nezakonito u Hrvatskoj, nemaju dozvolu za boravak i rad, rade na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi i slično kreću se od 5.000 do 20.000 eura , a za poslodavce-fizičke osobe u rasponu od 2.000 do 6.000 eura.
Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.
Među inim, regulira se da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (sada se izdaju do jedne godine), dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci).
Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica…).
Zakonom se propisuje i da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima,
Uvodi se i nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.
Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.
Lani podneseno 286 tisuća zahtjeva za dozvolu za boravak i rad
Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola što je 210 posto više nego 2020. godine. Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.
Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdan državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede iz Srbije (gotovo 28 tisuća), te Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000, Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7000) i Egipta (nešto manje od 7 tisuća).
Predloženi zaključak Kluba Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića da se ponovno uvedu kvote za strance, popis zanimanja na kojima se mogu zaposliti i popis zemalja iz kojih se može uvesti strana radna snaga nije dobio podršku parlamentarne većine.
