„Je li Hrvatska ekonomija na tankim nogama?“ pitanje je kojim se bavi Slobodna Dalmacija u tekstu u čijem su naslovu kažu kako je gotovo polovica Hrvata radno neaktivna, ali uopće ne traže, niti žele imati posao. Ustvrdili su pritom kako je logika kojom se sve više vode domaći poslodavci zašto uvoziti radnike iz čitavog svijeta, ako ih se može naći među studentima i umirovljenicima, a tome u prilog ide i novi zakon koji od ove godine omogućava da se umirovljenike zapošljava na četiri sata dnevno, a da oni zadrže svoju mirovinu. Poslodavci su se domislili zahvatiti u bazen neaktivnog stanovništva. A to su svi oni koji ne rade, nemaju status nezaposlenih, a u dobi su od 16. do 64. godine.
U Hrvatskoj ih je krajem rujna prošle godine, prema anketi Državnog zavoda za statistiku bilo 1,707 tisuća pa je neaktivno 48,4 posto radno sposobnog stanovništva. Neaktivnih je više od zaposlenog stanovništva – u zemlji je 1,689 tisuća ili 47,9 posto od radno sposobnog stanovništva krajem lanjskog rujna prema anketi statističara radilo bilo kakav posao i bilo plaćeno novcem ili u naturi. Kad od 3,5 milijuna radno sposobnog stanovništva u zemlji statistika računa neaktivno stanovništvo, u njih prema međunarodnim metodologijama, ubraja i učenike, studente i 1,2 milijuna umirovljenika. Kad se iz te mase ljudi izdvoji oko 330 tisuća umirovljenika mlađih od 65 godina i još oko 323 tisuća učenika srednjih škola i studenata, ostaje činjenica da je izvan tržišta rada oko 920 tisuća ljudi. Osim toga, anketa Državnog zavoda za statistiku pokazala da od svih neaktivnih 121 tisuća ljudi želi raditi, ali posao ne traži aktivno, dok ih 1,57 milijuna ne želi raditi zbog školovanja, starosti, bolesti i sličnih razloga. Ti ostali razlozi mogu biti odgoj djece, obeshrabrenost, ali neki zarađuju u sivoj ekonomiji. Za Hrvatsku koja je prošle godine imala 4,1 milijun ljudi prema procjenama domaće statistike, 1,7 milijuna neaktivnih je velik broj ljudi koji su izvan svijeta rada. Statistički podaci pokazuju da će problem postajati sve nezgodniji, navodi Slobodna Dalmacija.
Poslodavci, potaknuti činjenicom da danas umirovljenike mogu zaposliti na pola radnog vremena odlučili su se svoje probleme pokušati riješiti na takav način. Radnici im trebaju, lani je kvota za uvoz stranih radnika iznosila preko 30.000 radnih dozvola, a ove bi godine taj broj mogao biti znatno veći, a već se sada zna da će turizmu nedostajati oko 15 tisuća kvalificiranih djelatnika.
Statistički podaci pokazuju da će problem postajati sve nezgodniji. Naime, zbog odseljavanja stanovništva i nepovoljnih demografskih trendova opada broj radno sposobnog stanovništva pa je u rujnu prošle godine radno sposobnih ljudi u zemlji bilo 3,5 milijuna, njih 110 tisuća manje nego početkom 2010., a u tom nam je razdoblju pao za 102 tisuće broj aktivnog stanovništva na 1,82 milijuna, za 19 tisuća smanjen je zbog zaposlenih na njih 1,69 milijuna, za 83 tisuće manje je nezaposlenih kojih je lanjskog rujna bilo 133 tisuće. Smanjio se i broj neaktivnih za 8000 ljudi u nepunih devet godina. Ekonomisti upozoravaju da će nam strana radna snaga biti potrebna, jednako kao i aktiviranje neaktivnog stanovništva, dugotrajno nezaposlenih, mlađih umirovljenika i osoba s invaliditetom.