Mediteranski način prehrane mogao bi smanjiti rizik od srčanih bolesti kod žena za 24 posto, pokazalo je novo istraživanje.
Studija je kombinirala istraživanja o mediteranskoj dijeti, izdvojivši podatke o ženama.
Onim ženama koje su konzumirale više namirnica poput povrća i voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i plodova mora, a manje crvenog i prerađenog mesa znanstvenici su u sklopu studije dodali više bodova.
Takav način prehrane povezan je s brojnim zdravstvenim dobrobitima, a nedavno provedena odvojena studija pokazala je da je kasnije u životu općenito smanjen rizik od razvoja demencije u osoba koje se pridržavaju ovakvog načina prehrane.
U najnovijoj studiji, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Heart znanstvenici su objedinili podatke iz svih prethodnih studija provedenih na ženama koje se pridržavaju mediteranske dijete te su ih povezali s rizikom od kardiovaskularnih bolesti i preranom smrću tijekom razdoblja praćenja.
Prikupljeni su podaci iz ranijih 16 studija kojima je obuhvaćeno više od 720.000 žena, a zdravlje njihova kardiovaskularnog sustava praćeno je u prosjeku 12,5 godina.
24 posto manji rizik od kardiovaskulasnih bolesti i 23 posto od drugih uzroka
Tim su vodili znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju. Oni su ustanovili da je u žena koje su se “disciplinirano pridržavale” mediteranske prehrane uočeno 24 posto manje izgleda od razvoja od kardiovaskularnih bolesti.
Otkrili su i da je u toj skupini žena uočena 23 posto manja vjerojatnost od smrti od bilo kojeg drugog uzroka tijekom razdoblja praćenja njihova zdravstvenog stanja.
“Ustanovili smo da je mediteranska prehrana korisna za žene, s 24 posto nižim rizikom od KVB (kardiovaskularnih bolesti) i 23 posto nižim rizikom od ukupne smrtnosti”, napisali su autori.
Komentirajući studiju, Victoria Taylor, dijetetičarka zaklade British Heart je kazala kako je “otprije poznato da je prehrana mediteranskog tipa dobra za zdravlje srca te da je ohrabrujuće to što istraživanje upućuje na to da, kada se proučava žensko zdravlje odvojeno od zdravlje muškaraca, prednosti ostaju”.
Napomenula je da je svih 16 studija bilo promatračkog tipa, što znači da ne ukazuju na uzročno-posljedičnu vezu i da se uglavnom oslanjaju na podatke koje su dali sami ispitanici kada je riječ o unosu namirnica.
