U arboretumu Šumarske škole u Karlovcu postavljen je u četvrtak prvi karlovački hotel za pčele, nastamba koja je popunjena s nekoliko vrsta rupičastog materijala i oponaša prirodno stanište kukaca koji u gradovima nemaju dovoljno mjesta za prezimljavanje i razmnožavanje.
Projekt je to karlovačke udruge “Pinklec”, zavičajnog društva Međimuraca, koji je financirala komunalna tvrtka “Zelenilo” po nacrtima Javne ustanove Međimurske prirode, a realizirali su ga učenici i mentori Šumarske škole u svojoj drvodjeljskoj radionici.
Glavni zaštitar Međimurske prirode Velimir Bašek rekao je da će kukci svakako popuniti mnogobrojne rupice hotela – dio sada, na proljeće i više, a za drugu će zimu kapaciteti sigurno biti popunjeni. Posebno se to odnosi na najveće rupe, one od deset do 12 milimetara u koje će ući solitarne pčele.
“Kada pčela uđe u svoju rupicu, zatvori sobu pomoću blata i u njoj prezimi”, rekao je Bašek i dodao da su oni postavljanjem 20-ak hotela kroz nekoliko godina stekli dovoljno iskustva da sagrade savršeni hotel u kojem su sobe prihvatljive za različite vrste i da su svi hoteli većinom zauzeti.
Karlovački Arboretum, koji se prostire na 16 hektara, ima i farmaceutski vrt u kojem je od danas nastamba za divlje oprašivače, a on, kako je rekao ravnatelj Šumarske škole Daniel Peris, nije samo ‘simbolika’ potrebe za zaštitom kukaca.
“Ovaj hotel omogućit će kukcima da se tu smjeste i da pridonesu oprašivanju svega što cvijeta jer kukci su ti koji omogućavaju biljkama da se u prirodi razmnožavaju”, rekao je Peris.
U ime karlovačke Javne ustanove Natura Viva Martina Petrak je rekla da je ta nastamba “predivan primjer dobre prakse” koji će nastojati slijediti kako bi sačuvali dobre kukce u ekosustavu, divlje pčele, bubamare, uholaže i druge, na dobrobit cijelog ekosustava, pa i za dobrobit čovječanstva.
Prvi karlovački hotel za pčele danas je dobio potporu Zavoda za zaštitu prirode te je pročitana poruka voditeljice projekta Cro Buzz Klima Ane Ješovnik, koja je istaknula da o oprašivanju životinja ovisi oko 90 posto biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva, a u našem su podneblju najvažniji oprašivači kukci, ponajprije divlje pčele.
U Hrvatskoj je 725 različitih vrsta divljih pčela.
“Populacije divljih oprašivača su u nestajanju, između ostaloga i zbog toga što nestaju njihova staništa i njihova gnjezdilišta. Kroz akciju izrade i postavljanja hotela za kukce osigurat će se gnjezdilišta za solitarne pčele, a organizacijom ovakvih događaja pridonosi se podizanju svijesti o važnosti oprašivača za stabilnost ekosustava”, poruka je Zavoda.
