Stopa inflacije u Hrvatskoj nastavila je rasti i u srpnju, dosegnuvši 4,1 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ovo je treći uzastopni mjesec u kojem bilježimo ubrzanje rasta cijena, a Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama s najvišom inflacijom unutar eurozone.
Srpanj je, uz vrhunac turističke sezone, donio i nove udare na novčanike. Cijene hrane, pića i usluga ponovno su porasle, pa potrošnja – i domaćih građana i turista – često prelazi mogućnosti kućnog budžeta. Uz to, proizvođači se suočavaju s višim troškovima zbog skupljih sirovina, što dodatno potiče rast cijena.
Stručnjaci upozoravaju da inflaciju ne pogoni isključivo turizam. Značajan utjecaj ima i rast javne potrošnje, koji dodatno opterećuje tržište.
Plaće rastu, ali standard ostaje nizak
Premda Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po godišnjem rastu plaća – gotovo 14 posto – sindikati upozoravaju da građani to teško osjete u svakodnevnom životu. Cijene osnovnih potrepština, posebice hrane, rastu brže od primanja.
– Potrebno je znatno podići i minimalne i prosječne plaće. Cijene su nam europske, ali plaće još uvijek nisu, poručila je Izabela Delfa Mišić iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Hrana poskupljuje najbrže
Prema podacima DZS-a, godišnja stopa inflacije u kategoriji hrane, pića i duhana iznosi 6,6 posto, dok su cijene usluga više za 5,7 posto. Energenti su poskupjeli za 2,3 posto, a industrijski proizvodi bez energije za svega 0,4 posto. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s lipnjem, najviše su rasle cijene hrane – za 1,6 posto, dok su cijene neprehrambenih proizvoda čak pale.
Slične trendove potvrđuje i Hrvatska narodna banka, koja ističe kako je glavni pokretač inflacije upravo ubrzan rast cijena prehrambenih proizvoda, ali i industrijskih dobara. Inflacija hrane, prema HNB-u, u srpnju je dosegla 7 posto – što je značajan skok u odnosu na 5,7 posto iz lipnja. HNB upozorava i na sve izraženiji utjecaj troškova rada i sirovina na cijene hrane.
Eurostat: Hrvatska i dalje među „najskupljima“ u eurozoni
Eurostat procjenjuje da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u srpnju iznosila 4,5 posto – što nas svrstava odmah iza Estonije (5,6 posto) i uz bok Slovačkoj. Prosjek eurozone pritom iznosi svega dva posto.
Iako su cijene energije blago pale, na svjetskom tržištu došlo je do pojeftinjenja nafte, što je smanjilo pritisak na cijene goriva. Inflacija usluga također je usporila, ali ne dovoljno da značajnije ublaži ukupni rast cijena.
HNB navodi da razlika između nacionalnog i harmoniziranog pokazatelja inflacije postaje manja – u srpnju je iznosila 0,4 postotna boda, dok je mjesec prije bila 0,7. Harmonizirani indeks u većoj mjeri uključuje potrošnju stranih turista, pa su u njega više uključene cijene smještaja i ugostiteljskih usluga, koje bilježe značajan rast tijekom ljeta.
Inflacija bi mogla popustiti do kraja godine
Unatoč trenutnom trendu rasta, prognoze sugeriraju da bi se inflacija do kraja 2025. mogla smanjiti na oko tri posto. I dalje će to biti iznad europskog prosjeka, no Hrvatska bi ipak mogla izbjeći neslavnu titulu rekorderke u rastu cijena.
