Vina mađarske vinarije Cezar iz Nagyrada šampion su 13. Međunarodne izložbe vina Koprivničko-križevačke županije, održane u Križevcima u sklopu 48. Križevačkog velikog spravišča, koje traje od petka do nedjelje.
Ta vinarija iz balatonske regije uzgaja vinovu lozu na površini od 107 hektara i jedna je od vodećih u ovom dijelu Europe.
Šampion Križevačkih gorica je vino “greberanec” vrsnog križevačkog stručnjaka Dragutina Kamenjaka, županovim vinom proglašena je “graševina 2014.” Tanje Grudić iz Koprivnice, a gradonačelnikovim vinom “kleščec” Dragutina Kamenjaka i “frankovka” Dragutina Posavca iz Križevaca.
Najbolje predikatno vino je “traminac izbor” Zlatka Sonešajna iz Koprivnice, a voćno vino “tayberry” od jagodastog voća nastalog križanjem kupine i maline Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Jadranka Mihalića iz Križevaca.
Najbolje vino hobista pripravio je “mješavinu sorata” Josip Trbus iz Križevaca. Za izložbu je primljeno 107 uzoraka. Dodijeljene su 32 zlatne medalje, dva velika zlata, 40 srebra i 24 bronce, rekao je predsjednik križevačke Udruge vinogradara i vinara Bilikum Denis Maksić.
Križevačko veliko spravišče, najstarija je tradicionalna turistička i kulturno-povijesna manifestaciju kontinentalne Hrvatske. Tijekom spravišća ponovo zaživi legenda iz 13. stoljeća i vremena provale Tatara, kada se ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. sklonio u utvrdu Veliki Kalnik, gdje su ga prehranili kalnički seljaci koji su u znak zahvalnosti od kralja primili plemenitaške titule. To je Križevčane, stare purgere učinilo ljubomornima, te su ih nazivali „plemeniti kalnički šljivari“.
Odnosi između križevačkih purgera i kalničkih šljivara smiruju se tek kad se mladić s Kalnika zaljubljuje u djevojku iz grada, odluče se vjenčati, te se ususret svadbe pruža ruka pomirnica i dogovara Spravišče, tri dana zabave i humorističnog igrokaza pomirbe, svadbe i ponovne svađe u kojem glavne uloge igraju glumci amateri u profesionalnoj režiji. Križevčani pripremaju vola, Kalničani dovoze vino, i svi se zajedno dobro provode. Igrokaz je baziran na običajima Križevačkih štatuta, jedinstvenih regula ponašanja za stolom i u dobrom društvu koja je u nepunih pola stoljeća dovela u Križevce brojne goste i stvorila mu mnogobrojne prijatelje u zemlji i inozemstvu.
Izvor: Hina
Foto: narod.hr