Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Marijana Petir susrela se je u utorak, 20. svibnja, s predsjednicom Udruge KroNland, Sandrom Drnić koja je predstavila rad Udruge osnovane deset dana nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji s ciljem da se pomogne u oporavku i obnovi ljudima koje je potres najteže pogodio. Govoreći o suradnji koju Udruga ima sa Strukovnom školom Sisak i Industrijsko-obrtničkom školom Sisak, rekla je kako već petu godinu za redom razvijaju projekt Transflorium, koji se temelji na prijenosu znanja iz Nizozemske. Kako je pojasnila, riječ je o pokretanju domaće drvne industrije i izgradnji kuća od prirodnih materijala na području grada Petrinje uz istovremeno poticanje bioraznolikosti, stimulaciju poljoprivrede i razvoj domaće proizvodnje temeljene na tradiciji i promociji identiteta Sisačko-moslavačke županije.
„Upravo Banovina ima ogroman potencijal za razvoj zelene poljoprivrede i turizma, no veće napore trebamo uložiti u edukaciju i informiranje proizvođača o novim tehnologijama i materijalima rada kako bi se dodatno potaknula zelena tranzicija i u tom dijelu Hrvatske.“ – zaključila je Sandra Drnić.
Marijana Petir rekla je kako su za ostvarenje svakog projekta važni ljudi zato Odbor za poljoprivredu pokreće inicijative kojima je cilj zadržati mlade u ruralnim područjima i doprinijeti generacijskog obnovi poljoprivrede i hrvatskog sela. Dodala je kako su projekti poput ovog, u kojima se kroz zelenu tranziciju planiraju na održiv način koristiti svi raspoloživi resursi sa osnovnom svrhom edukacije i prezentacije primjera dobre prakse, važni za razvoj ruralnih sredina, ukazavši na potrebu uključivanja znanstvene i stručne zajednice u provedbu Projekta Transflorium.
„Naše nacionalne specifičnosti, tradicija življenja, ali i dostupnost prirodnih materijala kojima moramo naučiti učinkovitije upravljati u poljoprivrednom, drvnom i građevinskom sektoru, ključ su održivog razvoja hrvatskih ruralnih područja“ – istaknula je Marijana Petir, naglasivši kako Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva, a time i za otvaranje zelenih radnih mjesta. Ona je rekla da o šumama moramo voditi posebnu brigu jer su sve više izložene klimatskim promjenama i pojavi bolesti, što bi u budućnosti moglo ograničiti raspoloživost ovog resursa, a to se već sada primjećuje na šumama kestena na Banovini.
