S 34 vrste šišmiša, a moguće i još nekih vrsta, Hrvatska se svrstava u zemlje s najvećom bioraznolikošću faune šišmiša u Europi, ali je njihovo stanje očuvanosti neodgovarajuće ili loše, izvijestili su iz Ministarstva zaštite okoliša u povodu Međunarodne noći šišmiša.
Međunarodna noć šišmiša obilježava se zadnjeg vikenda u kolovozu kako bi se skrenula pozornost na važnost očuvanja te ugrožene skupine životinja. Obilježit će se u subotu i u zagrebačkom Zoološkom vrtu, a ovog vikenda u Parku prirode Medvednica. Noć šišmiša već su obilježili ili će obilježiti i nacionalni parkovi i parkovi prirode u Hrvatskoj.
“Republika Hrvatska je potpisnica svih relevantnih konvencija i sporazuma kojima je cilj osigurati očuvanje šišmiša. Također, sve vrste šišmiša nalaze se na Dodatku IV Direktive o staništima i svaka je država članica dužna očuvati njihove populacije te ocijeniti i izvijestiti o stanju njihove očuvanosti”, rekli su Hini u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Kažu da je stanje očuvanosti šišmiša u Hrvatskoj prvi puta ocijenjeno 2019. te upućuje da je većina vrsta, sukladno EU smjernicama o izvješćivanju za to razdoblje, “u nepovoljnom neodgovarajućem ili nepovoljno lošem stanju očuvanosti” što je, nažalost, slučaj na razini cijele Europske unije.
Šišmiši su jedna od najugroženijih skupina sisavaca na području Europe, ugrožavaju ih gubitak skloništa i gubitak lovnog staništa, dok je njihova uloga u zaštiti prirode i čovjeka nezamjenjiva.
Hrvatska se, s potvrđenom prisutnošću 34 vrste šišmiša, svrstava u jednu od zemalja s najvećom bioraznolikošću faune šišmiša u Europi, a sasvim je moguće da na našim prostorima žive još neke vrste, kažu.
“Sve su vrste šišmiša strogo zaštićene te ih je zabranjeno namjerno hvatati ili ubijati, namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja”, upozorili su.
U Hrvatskoj se šišmiši hrane komarcima, muhama i moljcima. Predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata.
Šišmiši su pokazatelji zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan, naglasili su u Ministarstvu zaštite okoliša.
Nastanjuju sve naše ekosustave, neke vrste obitavaju u špiljama, neke u šumama, neke u nadzemnim objektima poput kuća, zgrada, crkava i dvoraca, a neke ovisno o godišnjem ciklusu koriste čitav niz različitih skloništa. Hrane se u šumama, iznad livada, travnjaka i pašnjaka, iznad vode, oko svjetiljki, što ovisi o sklonosti pojedine vrste šišmiša.
Iznimno dugo žive, imaju samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50 posto, pa se stoga populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju.
“Značaj šišmiša za živi svijet te nužnost njihova očuvanja i zaštite prepoznata je u Europi i svijetu”, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
