U povodu blagdana svetog Vlaha i Dana Grada na svečanoj sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća u Kazalištu Marina Držića predsjednik RH Zoran Milanović izjavio je danas kako u Srbiji prema dubrovačkoj književnosti “vlada konstanta kulturnog prisvajanja šleperskog tipa.”
Predsjednik Milanović je istaknuo kako je dubrovačku književnost i kulturu nemoguće oteti.
„Na sigurnom smo. Budimo ponosni što netko to želi, a da ne može. Poistovjećenje Srba s dubrovačkom književnosti i povijesti je nikakvo. Neka žive u iluziji. Mi ne pokušavamo aproprirati Stefana Lazarevića ili Stevana Dečanskog. Budite i hladni, pomalo i oholi“, poručio je Dubrovčanima predsjednik Milanović.
Također je rekao kako mnogi Hrvati identitetom potječu iz BiH, gdje se događa ono što nije dobro niti vodi prema dobrom.
„Hrvatski politički narod treba našu podršku i solidarnost. Godinama smo slušali tuđe prijekore, ultimatume, želje i pozdrave, a mi smo strpljivo i krotko radili svoj posao. A sad, potpuno svjesni tko smo, imamo pravo civilizirano postaviti zahtjeve i iskazati stav. Onaj tko na to nije spreman, ne koristi državu kako je treba koristiti“, poručio je Milanović.
Hrvatski predsjednik je rekao i kako u krizi treba biti odgovoran i polako gledati prema kraju te poželio uspjeh u korištenju sredstava Europske unije, a sve ostalo je tema za stalnu raspravu i oprez.
„Europske vrijednosti su od Portugala do Estonije i slične, ali i različite. U toj različitosti možemo osigurati pristojan građanski život. Dobro je da su ideološke razlike u Hrvatskoj možda i manje nego što su ikada bile. Zato od vlasti očekujem da se svojim i zajedničkim upravlja pošteno, a da se novac ne koristi za vlastite interese, da se bude strog prema sebi i prostoru kojim se upravlja“, rekao je Milanović.
Obuljen Koržinek: Dubrovački pisci su stupovi hrvatskog kanona, a idiom dubrovačke književnosti jedan od krunskih argumenata u jezičnoj standardizaciji
Izaslanica premijera i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je kako je Vlada kroz vrijeme velike krize pomogla i jugu Hrvatske prebroditi teško razdoblje, kroz potpore za zapošljavanje do sufinanciranje infrastrukturnih projekata.
„Hrvatska se još uvijek bori s pandemijom i ne smijemo zaboraviti koliko je važna odgovornost svakog pojedinca. Ta svijest o doprinosu pojedinca zajednici možda je baš u ovom gradu veća nego igdje“, rekla je Obuljen Koržinek.