Na 171. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj u četvrtak, 1. prosinca između ostaloga prihvaćen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina.
Izmjene i dopune Zakona o radu
Stupanje na snagu Zakona predviđeno je s 1. siječnja 2023., s time da će 1. srpnja 2023. stupiti na snagu članak o obvezi dostave svih kolektivnih ugovora ministarstvu nadležnom za rad, te 1. siječnja 2024. svi dodani članci o radu putem digitalnih radnih platformi.
Ministar Marin Piletić istaknuo je kako će se izmjenama i dopunama Zakona osigurati kvalitetan i suvremen pravni okvir koji jamči dostojanstvene uvjete rada radnika, te ujedno predstavlja okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, kako je i predviđeno Programom Vlade.
Kao najznačajnije zakonske promjene istaknuo je sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova, potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu pri čemu radnik može birati mjesto rada.
Istaknuo je i fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada, propisivanje minimalnog povećanja plaće za rad radnika nedjeljom (50%), pravo na neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva kao i pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost.
Također, propisano je i načelo prava na nedostupnost u profesionalnoj komunikaciji, za vrijeme odmora i dopusta, uz predviđene iznimke, obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada, izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža) sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih radnika.
Propisana je i mogućnost da članovi sindikata koji je pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, putem istog ostvare određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja te cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade.
Zakon se istodobno usklađuje s dvije nove EU direktive, i to Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te se njime, također, provode obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2027.
Zakon o osiguranju radničkih tražbina
Ministar Piletić istaknuo je kako se ovim izmjenama i dopunama Zakona povećavaju prava radnika u slučaju stečaja poslodavca. Povećava se obuhvat radnika kojima je omogućen pristup zaštiti, kao i zaštićeno razdoblje za koje se provodi zaštita.
Konačnim prijedlogom zakona dodatno se proširuje obuhvat radnika i to na način da se omogućuje pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnosi prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Dakle, ključna razlika odnosi se na povećan obuhvat radnika i to s prvobitno predloženih deset mjeseci na 12 mjeseci.
Zaštićeno razdoblje za koje se osigurava zaštita, ovim izmjenama i dopunama Zakona produljuje se i to na način da se odnosi na razdoblje od pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka odnosno pet mjeseci prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.
Važno je istaknuti kako se ovim produljenjem zaštićenog razdoblja s tri na pet mjeseci nadilaze prihvaćeni europski standardi odgovornosti jamstvenih fondova, a koje Direktiva 2008/94/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca propisuje kao minimum.
Imajući u vidu da je materijalno pravna zaštita osigurana ovim Zakonom u pravilu i jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, ovim izmjenama i dopunama osigurava se dodatna zaštita radnicima kojima je ionako već ugrožena socijalna sigurnost zbog činjenice otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem.
Ujedno, ovim izmjenama i dopunama Zakona otklanjaju se uočeni provedbeni nedostaci kako bi se radnicima osigurala još efikasnija zaštita.
