Umjesto potpune zabrane rada nedjeljom vjerojatnije će se uvesti 12, 13 ili 15 radnih nedjelja u godini, piše u utorak Večernji list, navodeći da je otvaranje pitanja rada nedjeljom tvrđi orah nego što je to mislila HDZ-ova Vlada.
Veći dio prošle godine ministar gospodarstva Darko Horvat pokušavao je doći do konsenzusa među socijalnim partnerima, a za travanj najavljuje i službeni početak javne rasprave o prijedlogu koji se brusi unutar zainteresiranih strana, navodi dnevnik.
Kako sada stvari stoje, Hrvatska ipak ne bi išla na potpunu zabranu rada trgovina nedjeljom, na kojoj inzistira vodstvo sindikata trgovine, uz jasnu podršku vrha Crkve, nego bi se vlasnicima trgovačkih lanaca omogućilo da odrede 12, 14 ili 15 nedjelja u godini koje bi bile radne.
U turističkim sredinama radne bi zacijelo bilje ljetne nedjelje, dok bi se na kontinentu koncentrirali oko kraja godine i eventualno razdoblja velikih sezonskih rasprodaja. Kako bilo, nedjelja će biti i vruća politička tema u izbornoj godini oko koje su se zasad izjasnile samo neke stranke.
Manjinski partneri HDZ-a, Hrvatska narodna stranka i Liberalna stranka protive se zabranama, SDP tek namjerava iznijeti svoj stav, a ostale stranke svrstavaju se na ovu ili onu stranu ovisno o svjetonazoru i procjenama koliko bi im to donijelo potencijalnih glasova.
U trgovini je zaposleno više od 200 tisuća ljudi, od kojih njih oko 135 tisuća radi u trgovini na malo. Nedjelja većinom pogađa žene jer one dominiraju u toj djelatnosti. Premda je razgovor o novom reguliranju rada nedjeljom krenuo iz politike, na neki način su ga potaknuli poslodavci koji sve teže dolaze do radnika.
Prehrambeni lanci ne bi bili pretjerano nesretni kad bi se rad nedjeljom zabranio, no veliki trgovinski centri čvrsto su protiv zabrana jer nedjeljom imaju najveći promet, donosi Večernji list.
