Na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu članovi Europskog revizorskog suda predstavili su mišljenja o prijedlogu nove Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2028. do 2034. godine, upozorivši na niz izazova koje donose predložene promjene.
Predsjednica Odbora Marijana Petir istaknula je kako reforma donosi velike promjene, osobito u načinu financiranja, što otvara pitanje stabilnosti i predvidljivosti za korisnike. Posebno je upozorila na smanjenje sredstava – za poljoprivredu za 22 posto, a za ribarstvo čak 60 posto – što bi moglo ugroziti proizvodnju hrane i otpornost sektora na krize. Naglasila je i važnost zadržavanja snažne komponente ruralnog razvoja, osobito za Hrvatsku.
Predstavnici Europskog revizorskog suda upozorili su kako će po prvi put od 1962. godine Zajednička poljoprivredna politika izgubiti vlastiti fond i biti integrirana u širi europski fond. Takva promjena, uz složeniji pravni okvir, mogla bi povećati nesigurnost i produžiti rokove isplate sredstava.
Istaknuto je i kako novi model financiranja, koji kombinira ostvarenje ciljeva i troškovni pristup, može dodatno zakomplicirati provedbu te povećati administrativno opterećenje na nacionalnoj razini. Postoji i rizik da korisnici i dalje snose visoke troškove i suočavaju se s kompleksnim procedurama.
Posebne primjedbe odnosile su se na nedostatke u okviru za praćenje uspješnosti. Upozoreno je kako nedostaju jasne veze između ulaganja i konkretnih rezultata, što otežava procjenu učinkovitosti i usporedbu među državama članicama. Također je naglašena potreba za snažnijim mehanizmima kontrole i odgovornosti.
Državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je kako su iznesene primjedbe u skladu sa stavovima Hrvatske te naglasio potrebu osiguravanja jednakih uvjeta za sve europske poljoprivrednike. Upozorio je i na nejasno definiranu poziciju prerade poljoprivrednih proizvoda te moguće poteškoće u korištenju sredstava zbog novih pravila.
U raspravi je dodatno naglašena važnost administrativnog rasterećenja, razvoja inovacija i ravnomjernog regionalnog razvoja. Sudionici su se složili kako je nužno osigurati jasnija pravila i stabilniji financijski okvir kako bi poljoprivrednici mogli dugoročno planirati.
Zaključno je istaknuto da bi pristup „odozdo prema gore“ mogao osigurati bolju povezanost europskog financiranja s konkretnim potrebama država članica, uz naglasak na razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i ruralnih područja.
