Predstavljajući u Saboru prijedlog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručila je kako će se njegovim donošenjem ojačati sustav zaštite, učinit ga se transparentnijim te će se ubrzati postupci ishođenja dozvola.
“Dugo smo pripremali ovaj Zakon, više od 20 godina je bio na snazi sa 17 izmjena i dopuna, a brojne okolnosti su se promijenile i veseli me da ćemo ga napokon izmijeniti”, kazala je ministrica predstavljajući zastupnicima Zakon kojim se reformira način upravljanja kulturnom baštinom.
Izmjenama Zakona će se ojačati sustav zaštite, učinit će ga se transparentnijim za stručnjake i vlasnike kulturnih dobara te će se ubrzati postupci ishođenja dozvola, navela je Obuljen Koržinek.
Zakonom se sada precizno definiraju sve procedure, postupci i uvjeti za stjecanje statusa kulturnog dobra, a najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara. Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola.
“Najvažniji dio odnosi se na izdavanje posebnih uvjeta, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru, to se sve detaljno propisuje i uvjerena sam da će se donošenjem ovog Zakona postupci ubrzati, a da će razina zaštite biti puno viša”, rekla je ministrica.
Uređuje se i privremeni status kulturnog dobra, a trošak gradnje na arheološkom lokalitetu država preuzima na sebe
Uređuje se i privremeni status kulturnog dobra, kao i planovi upravljanja cjelinama i pojedinačnim spomenicima, posebno arheoloških lokaliteta, a kad se gradi na arheološkom lokalitetu i kada je obveznik arheološkog istraživanja građanin koji gradi kuću za sebe, onda će taj trošak preuzimati država putem ministarstva.
“Imamo u Hrvatskoj preko 300 kulturno povijesnih cjelina, oko 13 posto fonda zgrada nalazi se u kulturno povijesnim cjelinama, tako da se ovo odnosi na jako velik broj naših građana”, naglasila je ministrica.
Uređuje se, istaknula je još, i pitanje rente i kazni za kršenje odredbi Zakona.
“Predugo su konzervatori bili jedini branitelji prostora. Prostorni planovi moraju uređivati prostor, a lokalne samouprave su uzmicale i to prepuštale konzervatorima. Ovaj Zakon potpuno će jasno propisati za zaštićene cjeline što je dopušteno, što nije, ali onda će urbanisti morati preuzimati odgovornost i štititi prostor”, naglasila je ministrica i dodala kako konzervatorske podloge postaju dio prostornog plana.
Kasnije je u replikama na pitanje zastupnika Domovinskog pokreta Frane Tokića pojasnila zašto se skraćuje rok na samo dvije godine za privremeni status kulturnog dobra, a čemu se protive konzervatori.
“Radi se pravnoj sigurnosti. Naime, privremena zaštita se propisuje kad je neko dobro ugroženo, prije se znao taj rok produžavati do unedogled, a mišljenja smo da su konzervatori dovoljno dobro osposobljeni da u roku dvije godine naprave elaborat, koji uopće nije zahtjevan, a kako bi se dala stalna zaštita”, istaknula je ministrica.
O glavnom konzervatoru: Ovaj mjesec bi netko trebao biti
Govoreći o mogućnosti vraćanja arhitektonskih natječaja za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara, Obuljen Koržinek je poručila kako je to pitanje Zakona o gradnji. “Mi se zalažemo za taj institut, no to traži ozbiljno interveniranje u Zakon o gradnji. Mi ćemo svakako biti za to”, odgovorila je zastupnici Možemo! Urši Raukar Gamulin.
Što se tiče koncesijskih odobrenja korištenja kulturnih dobara za gospodarsku djelatnost, nezavisnog zastupnika Ninu Raspudića zanimalo je zašto se sada produžuje taj rok do šest mjeseci bez javnog natječaja, ako je do sada bilo svega 30 dana, a ministrica je kazala kako se sva usklađenja odnose na krovni Zakon o koncesijama.
“Mi nismo ništa mijenjali vezano za rokove. Činjenica je da smo unijeli element o dodjeli koncesija za vrijeme pregovora pristupanja EU, no do sada nismo nikada provodili dodjelu koncesija”, rekla je.
Činjenica da je nešto zaštićeno kulturno dobro, ne znači da je za voditi brigu o tome zaduženo Ministarstvo kulture, uvijek je zadužen vlasnik, kazala je Mostovu Marinu Miletiću koji ju je pitao kada će ministarstvo uvesti sankcije samima sebi jer ne vodi brigu o objektima sa statusom kulturnog dobra, a o kojima bi po Zakonu trebalo.
Najavila je i kako će do kraja ovog mjeseca imenovati novog glavnog konzervatora. “Nema funkcije glavnog državnog konzervatora, to je jedan od službenika ministarstva. U procesu sam razgovora i do kraja mjeseca će vjerojatno netko biti, a služba normalno funkcionira”, poručila je na pitanje SDP-ove Marije Lugarić, koja je podsjetila na nedavni odlazak Davora Trupkovića s funkcije glavnog konzervatora kada se našao pod istragom Europskog javnog tužitelja u slučaju ‘Geodezija’.
Apelirala je i da se poštuje presumpcija nevinosti. “Ako niste, pročitajte priopćenje Europskog tužitelja pa ćete vidjeti da je suprotno od ovog što tvrdite, da je Ministarstvo spriječilo isplatu sredstava”, odgovorila je zastupnici DOSIP-a Daliji Orešković, koja je konstatirala kako je “ovaj Zakon za pranje nečiste savjesti”, ali da se ministrica nije ‘oprala’ od afere s Geodetskim fakultetom.
