Prvi okrugli stol “Kvaliteta međuljudskih i međunacionalnih odnosa – 20 godina nakon”, održan je srijedu, 12. svibnja, u Hrvatskom novinarskom domu, a prethodilo mu je predstavljanje rezultata drugoga vala anketnog istraživanja o spremnosti na oprost i pomirenje Hrvata i Srba.
Okrugli stol suorganizirali su Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zaklada Konrada Adenauera, Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatsko katoličko sveučilište, priopćio je Fakutet hrvatskih studija.
Predstavaljeni su rezultati drugoga vala anketnog istraživanja o spremnosti na oprost i pomirenje Hrvata i Srba. Prvi val istraživanja proveden je 2000., a drugi potkraj 2019.
Slabi pomaci u spremnosti hrvatskih građana na oprost
Istaknuto je da su predstavljene promjene do kojih je došlo tijekom dva desetljeća od prvoga vala istraživanja. O rezultatima istraživanja govorio je prof. dr. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija.
Balabanić je tako rekao kako rezultati istraživanja ukazuju na slabe pomake u spremnosti hrvatskih građana na pomirenje s građanima srpske narodnosti sve dok se ne promijene okolnosti koje su dovele do sukoba i dok srpska strana ne prihvati odgovornost za zbivanja tijekom 1990-ih.
U priloženim rezultatima istraživanja, među ostalim, stoji da približno 41,1 posto ispitanika podržava povratak iseljenih Srba što je blagi porast u odnosu na rezultate iz 2001., a kao glavni razlog navode svačije pravo da se vrati u vlastiti dom.
S druge pak strane, porastao je broj ispitanika koji nije posve siguran protivi li se ili podržava povratak Srba u Hrvatsku, a njih je 53,3 posto. U slučaju protivljenja najčešće se navode razlozi poput “mogućih nemira” (8,3 posto), “suživot Hrvata i Srba je nemoguć” (4,5 posto), te “Srbi su glavni krivci u ratu” (4,1 posto.).
U istraživanju ispitanicima su postavljena pitanja u sklopu četiri tematske cjeline – mišljenja o Domovinskom ratu, stavovi prema žrtvama, veteranima i invalidima, stavovi prema povratku iseljenih Srba i ratnim žrtvama te o ulozi društvenih aktera u procesima oprosta i pomirenja. Ukupno je anketirano 700 ispitanika, ali nakon kontrole odgovora izostavljeno je sedam upitnika te je realiziran uzorak veličine od 693 ispitanika.
Domovinski rat – za više od trećine najsvjetliji trenutak povijesti
Kada je riječ o Domovinskom ratu, on je za 35,6 posto ispitanika najsvjetljii trenutak povijest, a 21,3 posto ispitanika smatra ga neslavnom epizodom.
S tvrdnjom da za rat krivicu snose obje strane slaže se 28,8 posto ispitanika, dok se s tvrdnjom da je isključivi krivac za rat agresivna srpska politika slaže 67,4 posto ispitanika, što je u odnosu na 2001. značajno smanjenje od 25 posto.