U povodu Svjetskog dana hipertenzije, 17. svibnja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava da od hipertenzivnih bolesti u Hrvatskoj boluje trećina stanovništva, te da oko 50 posto osoba s hipertenzijom ni ne zna da ima povišeni krvni tlak.
Stoga se i ovogodišnji Svjetski dan hipertenzije odbilježava pod geslom “Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje”.
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (> 140/90) tiha je i podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati simptome sve dok se ne razviju oštećenja organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost na globalnoj razini.
Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak koji je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju.
Prema procjenama, 18 posto svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40 posto slučajeva, umrlo je ukupno 22.817 osoba, od kojih 13.106 žena i 9711 muškaraca.
Prema rezultatima Eurostatova projekta “Morbidity Statistics”, u 2017. godini u Hrvatskoj je od hipertenzivnih bolesti bolovalo 1.283.437 stanovnika, odnosno 31,1 posto ukupnog stanovništva.
Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg, ističe HZJZ.
Nažalost, gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ni ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju, ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju životne navike. To znači da 75 posto populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt.
Mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i praćenju učinka terapije. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.
HZJZ naglašava da se na rizike može utjecati i promjenom životnih navika: smanjenjem unosa soli, uravnoteženom pravilnom prehranom, prestankom pušenja, izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola, redovitom tjelesnom aktivnošću te održavanjem normalne tjelesne težine.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto te pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija.
