U prvih šest mjeseci ove godine umrlo je pet tisuća korisnika hrvatskih mirovina više nego teške 2020. godine, a ako se usporedba protegne na mirnije razdoblje otprije pet godina, tada se broj umirovljenika kojima je prestalo pravo na isplatu mirovine zbog smrti korisnika povećao za 10 tisuća.
Iz mirovinskog osiguranja navode da su od siječnja do kraja lipnja 2021. godine zbog smrti korisnika prestali isplaćivati 26.989 mirovina. Lani u ovo vrijeme ta je brojka bila znatno niža i iznosila je 21.983, što je zbog korone također predstavljalo veliko povećanje. Pije pet godina u prvoj polovici godine umrlo je 17 tisuća umirovljenika.
Uzroke smrti starije populacije naknadno će istraživati epidemiolozi i statističari, no pretpostaviti je da starije ljude “ne odnosi” samo korona već i opće stanje oko zdravstvene skrbi starijih te dramatične promjene vremena kojima se i mlađi ljudi teže prilagođavaju. U ove podatke nisu uključeni korisnici braniteljskih mirovina, djelatnih vojnih osoba i HVO-a, tako da će konačne brojke biti još nepovoljnije. Velika smrtnost starije populacije odrazila se i na smanjenje ukupnog broja umirovljenika, kojih je danas 5650 manje nego prošle godine, što je najniži broj umirovljenika u posljednje tri godine.
Broj novih umirovljenika nije se smanjio te ih je oko 1500 više nego lani.
Ove godine žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 57 godina života i 9 mjeseci te 32 godine i 9 mjeseci staža. Iduće godine ta se granica diže na 58 godina života i 33 godine staža. Ženama će se radni vijek produljivati za tri dodatna mjeseca svake iduće godine do 2029. kada će se izjednačiti s muškarcima te će svi u starosnu mirovinu sa 65 godina, a prijevremenu 60 godina, ako se u međuvremenu ta dob ne poveća.
Hrvatska ima jedan od najnepovoljnijih omjera broja zaposlenih i umirovljenih – jedan prema 1,24. U Njemačkoj i Francuskoj se na primjer taj omjer nedavno spustio ispod dva zaposlena na jednog umirovljenika, što se pokušava nadomjestiti produljenjem radnog vijeka i zapošljavanjem starijih. Hrvatska je omogućila umirovljenicima da se legalno zaposle do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine, a prema europskom statističkom uredu, dulje od 65 godina kod nas radi oko 5 posto muškaraca i 2,5 posto žena.
