Broj tražitelja azila u Europskoj uniji, Norveškoj i Švicarskoj neznatno se smanjio u prvoj polovici godine, ali i dalje iznosi više od pola milijuna, pokazuju službeni podaci. U Hrvatskoj su zabilježena 654 zahtjeva.
Agencija Europske unije za azil (EUAA) sa sjedištem na Malti zabilježila je ukupno 513.000 novih zahtjeva za azil od siječnja do kraja lipnja, što je za 6000 manje u odnosu na prvu polovicu 2023. godine.
Obuhvaćeni su podaci iz svih zemalja EU-a te i Norveške i Švicarske koje nisu dio Unije.
Najviše zahtjeva među 29 zemalja ponovno je zabilježeno u Njemačkoj – 124.000, gotovo četvrtina ukupnog broja.
EUAA je priopćila da su njemačke vlasti primile oko 30.000 zahtjeva manje nego u istom razdoblju prošle godine.
U Hrvatskoj su zabilježena 654 zahtjeva, a pozitivno ih je odobreno 40. Najviše tražitelja azila u Hrvatskoj dolazi iz Rusije, Turske i Sirije.
Uvjerljivo najmanje zahtjeva za azil bilo je u Mađarskoj, svega 13.
Oko 71.000 tražitelja azila došlo je iz ratom razorene Sirije, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2023. Isto je učinilo 45.000 Afganistanaca, što predstavlja pad od 18 posto.
Iz Venezuele je 37.000 ljudi zatražilo azil, gotovo svi su to učinili u Španjolskoj.
U ove brojke nije uključeno oko 4,5 milijuna ljudi iz Ukrajine koji su potražili utočište u EU-u i dobili privremenu zaštitu od ruske invazije u veljači 2022.
Na razini EU-a je Španjolska na drugom mjestu s 88.000 zahtjeva u prvoj polovici godine, slično kao i prošle godine. Italija je odmah iza nje s 85.000 zahtjeva, što je povećanje od 30 posto.
Cipar je imao najviše zahtjeva po glavi stanovnika – 4.900.
Podaci za Veliku Britaniju, koja više nije u Europskoj uniji, nisu uključeni u statistiku.
U odnosu na prethodne godine odobreno je puno više zahtjeva. Takozvana stopa prihvaćanja zahtjeva za azil u prvom koraku iznosila je 46 posto.
Pristizanje migranata u Europu već je desetljećima jedno od najkontroverznijih pitanja u europskoj politici.
EU je krajem prošle godine dogovorila stroži zajednički sustav azila. Ubuduće će migranti s malim izgledima za prihvaćanje zahtjeva prolaziti kroz ubrzane postupke vraćanja na vanjskim granicama EU-a.
