Pad proizvodnje gotovo svih vrsta voća i povrća ponovo je pokazao ranjivost domaćeg sektora poljoprivrede, ocjenjuje se u analizi konzultantske tvrtke Smarter.
“Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prvoj procjeni proizvodnje voća i povrća, ponovo potvrđuju u kolikoj mjeri je proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj ovisna o klimatskim uvjetima te je prisutna izražena godišnja kolebljivost proizvodnje zbog slabog korištenja suvremenih tehnoloških rješenja, zaštite od tuče i mraza, ali i vrlo malih površina pod navodnjavanjem”, navode iz Smartera.
Prema podacima DZS, lani je kod većine vrsta voća i povrća proizvodnja pala u odnosu na 2020. Tako je primjerice kod povrća porasla proizvodnja lubenica, za 36,5 posto, na 21.687 tona, krastavaca i kornišona na 10.487 tona što je povećanje za 1.506 tona, paprike je proizvedeno 17.084 tona što je rast za 669 tona itd.
No, proizvodnja rajčice je znatno podbacila: proizvedeno je 26.602 tona ili 13.461 tonu manje nego 2020. godine. Prošla godina bila je najgora za proizvodnju rajčice u zadnjih 10 godina, navode iz Smartera napominjući kako je smanjena i proizvodnja kupusa, mrkve, salate, graha itd.
Kod voća, porasla je samo proizvodnja mandarina,kojih je proizvedeno 40.580 tona ili 954 tone više u odnosu na 2020. godinu.
Pad proizvodnje od 7.541 tona bio je značajan kod šljiva kojih je proizvedeno samo 5.835 tona što je jedna od najgorih godina, jabuka je proizvedeno 60.788 tona ili 6.335 tona manje. Pala je i proizvodnja višanja, bresaka i nektarina, krušaka, lješnjaka, trešanja, jagoda itd.
“U godini kada smo suočeni s ozbiljnim poremećajima na tržištu hrane zbog rata u Ukrajini te ranijeg rasta cijena hrane na globalnom tržištu, ali i dramatičnog povećanja svih ulaznih troškova u proizvodnji, ovi rezultati zabrinjavaju jer je pitanje kakvu ćemo proizvodnju imati ove godine”, istaknuli su iz Smartera.
Navode kako bi rast troškova proizvodnje mogao smanjiti upotrebu zaštitnih sredstava, korištenja lošijeg sjemenskog materijala, a pod utjecajem velikih troškova moguće je i odustajanje dijela proizvođača od proizvodnje.
Ipak, vjeruju da će promjene na tržištu i rast cijena za proizvođače biti dovoljno poticajni da se okrenu većoj proizvodnji i zadovoljenju domaćih potreba.
Upozoravaju kako proizvodnja voća i povrća oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilikama, ali i interesu proizvođača za proizvodnju pojedinih kultura što je najčešće vezano uz tržišne uvjete.
Fragmentirana proizvodnja smanjuje dostupnost tržištu, zbog čega u Smarteru ističu potrebu bolje povezanosti kroz udruživanje proizvođača, ali i povezanosti s otkupljivačima i distributerima te trgovačkim lancima.
Proizvodnja voća i povrća ima potencijala
Hrvatska u proizvodnji voća i povrća ima ogromne potencijale obzirom na nisku razinu samodostatnosti te očekivani rast potrošnje u idućim godinama kroz povećanje turističke potrošnje i kroz rast potrošnje po glavi stanovnika. No, važno je prepoznati uska grla u funkcioniranju tržišta odnosno cijelog opskrbnog lanca od proizvodnje, preko otkupa, do prodaje i izvoza, navodi se u analizi Smartera.
Iznose da je samodostatnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj 65, a voća 50 posto.
Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 hektara, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću.
Voćarstvom se bavi više od 100.000 gospodarskih subjekata, s manje od prosječnih 0,3 hektara po gospodarstvu.
“Sadašnja globalna situacija na tržištu hrane zbog rata u Ukrajini vjerojatno će pridonijeti tome da će domaći proizvođači imati priliku svoje voće i povrće lakše plasirati na domaće tržište. No, postoji i opasnost da se s područja zemalja koje su imale značajniji izvoz svojih proizvoda na tržište Rusije, naročito s područja Poljske, tržišni viškovi preliju i na naše tržište te ugroze plasman domaćih proizvođača”, istaknuli su iz Smartera.
Stoga smatraju kako je sada važno poboljšati organizaciju i opskrbu tržišta te kroz bolju organizaciju otkupa, domaće voće i povrće pokušati što bolje pozicionirati na policama trgovina.
U tijeku je početak ulaganja u gradnju logističko distributivnih centara za voće i povrća u koje se usmjerava najveći dio sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti namijenjenih poljoprivredi, istaknuli su iz Smartera te poručili kako je to prilika koju treba iskoristiti.
