Oko 65 posto odraslih u Hrvatskoj nedovoljno je fizički aktivno, a čak 35 posto osmogodišnjaka prekomjerno je teško, upozoreno je u četvrtak na panelu o pretilosti djece i mladih s kojega je poručeno da prevencija neaktivnosti i pretilosti mora početi još u vrtićkoj i školskoj dobi.
Stručnjaci su na skupu predstavili stanje u Hrvatskoj i ponudili rješenja kroz povećanje broja sati tjelesne aktivnosti u školama, izgradnju sportskih dvorana i osiguravanje stručnih kadrova.
Na panelu je istaknuto da se debljina nalazi u podlozi dijabetesa, metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih, mentalnih i malignih bolesti. Riječ je bolestima koje jako utječu na kvalitetu i duljinu života, pa treba voditi računa o tjelesnoj aktivnosti već od vrtićke dobi.
Debljina je dijagnoza, tom problemu treba pristupiti ozbiljno i timski, poručila je Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva. Najavila je da će prijedlog Akcijskog plana za prevenciju debljine ubrzo biti upućen u e-savjetovanje, a u novoj strategiji borbe protiv kroničnih nezaraznih bolesti važan je segment posvećen tjelesnoj aktivnosti.
Psihologinja Renata Barić istaknula je veliku dobrobit aktivnosti za tjelesno i mentalno zdravlje, kao i ukupnu kvalitetu života
Slično je govorila zamjenica pravobraniteljice za djecu Marija Gabelica Šupljika, koja je upozorila na psihološki i sociološki problem pretilosti.
“Djeca prekomjerne težine često imaju probleme s mentalnim zdravljem, u riziku su da postanu žrtve vršnjačkog nasilja, u riziku su od odbacivanja i socijalnog isključivanja. U prevenciju, osim institucija, treba uključiti obitelj, oglašavanja, vjerovanja i običaje vezane uz prehranu”, poručila je zamjenica pravobraniteljice.
Nedovoljan broj školskih dvorana
Na skupu se postavilo i pitanje nedostatne infrastrukture za vježbanje te potreba utjecanja na jedinice lokalne samouprave da izgrade dvorane.
Voditeljica Nacionalnog programa “Živjeti zdravo” Sanja Musić Milanović (HZJZ) upozorila je da u mnogim sredinama nema školskih dvorana, a tamo gdje postoje djeca ih ne mogu koristiti izvan nastave.
Istaknula je potrebu multisektorskog pristupa i uključivanja Ministarstva financija u rješavanje problema nedostatnih uvjeta za tjelesnu aktivnost djece i mladih.
Vesna Vučemilović, predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, ustvrdila je da se u dvije godine epidemije 32.000 registriranih sportaša prestalo baviti sportom.
Smatra da tjelesni odgoj u nižim razredima trebaju voditi nastavnici tjelesnog odgoja, umjesto učitelja razredne nastave.
Martina Jeričević iz Ministarstva turizma i sporta podsjetila je da je u saborskoj proceduri novi zakon o sportu, koji će omogućiti da se s nacionalne razine financira lokalni sport i stručni rad s djecom do 18 godina.
