Na današnjem se Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu, koji je održan na Svjetski dan šuma, raspravljalo o Prijedlogu Uredbe o LULUCF (Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo u klimatsko energetski okvir 2030). Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir iskazala je zabrinutost zbog načina izračuna odliva emisije za novi referentni nivo za šume jer u članku 8. toga Prijedloga stoji kako će se ono određivati „temeljem nastavka dosadašnje prakse i intenziteta upravljanja šumama, kako je za nacionalne šume prema vrsti i dobnom razredu dokumentirano od 1990. do 2009.” Petir napominje kako je od 1990. pa sve do mirne reintegracije 1998. godine velik dio Hrvatske tijekom Domovinskog rata bio pod okupacijom srpskih snaga te je računanje intenziteta budućeg gospodarenja šumama od 2021. do 2030. godina na temelju podataka, dinamike i intenziteta od 1990. do 2009. godine za Hrvatsku neprihvatljivo. „Hrvatska u tom vremenu nije bila u mogućnosti upravljati tim šumskim područjima (a to je bilo popraćeno i pljačkom drvnog bogatstva od strane Srbije za što još nismo obeštećeni), ali i nakon rata zbog posljedica koje je rat ostavio u pogledu minski zagađenih i minski sumnjivih područja, uništene i devastirane opće i šumske infrastrukture, depopulacije i manjka radne snage u šumom bogatim područjima”, rekla je Petir. Napomenula je kako će radi svega toga amandmanima zatražiti da se u tom dijelu predvidi iznimka za Hrvatsku. Zastupnica Petir u nekoliko je navrata tražila da se vrednuje doprinos trajnih šuma u borbi protiv klimatskih promjena, ali nije zadovoljna kako je to uredbom uzeto u obzir. Smatra kako je prijedlog nepravedan jer na taj način kao da se penaliziraju države koje održivo gospodare svojim šumskim bogatstvom. „Države koje su do sada imale održivo gospodarenje šumom, s politikom održavanja površina šuma, nisu kreditirane fleksibilnostima predviđenima Uredbom. RH ima LULUCF odliv skoro 25% emisija sektora izvan ETS-a, a u ovoj fleksibilnosti može koristiti samo 0,5%”, rekla je Petir. Hrvatska primjerice s obzirom na visoku rasprostranjenost šumskih površina, (43% teritorija prema definiciji Kyotskog protokola), nema značajnih mogućnosti niti planova u aktivnostima pošumljavanja, osim na postojećem neobraslom šumskom zemljištu. Od te ukupne trenutno raspoložive površine za pošumljavanje na teritoriju RH najveći dio nalazi se pod režimom NATURA 2000 ekološke mreže, koji ne dozvoljava mijenjanje postojećih stanišnih tipova do čega bi aktivnostima pošumljavanja bez sumnje došlo, pojasnila je Petir. To dovodi do novog međusektorskog problema jer je udio kopnene površine RH obuhvaćen ekološkom mrežom NATURA 2000 drugi najveći unutar EU te iznosi oko 36% njenog kopnenog dijela. Nadalje, naglašava Petir, Hrvatska je imala smanjenje emisija u poljoprivredi od 38% u 2012. godini u odnosu na 1990. godinu, dok su se ukupne emisije smanjile za 21%. „Smanjenje emisija u poljoprivredi rezultat je velikog smanjenja broja mliječnih krava i biljne proizvodnje i povezane primjene gnojiva. Ne moram niti reći koliko je to devastirajuće za ruralne prostore”, rekla je Petir te naglasila kako Republika Hrvatska ne može planirati pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta, već je jedino rješenje njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji.
VIDEO OBRAĆANJA MARIJANE PETIR U EUROPSKOM PARLAMENTU:
