Povodom Svjetskog dana tla koji se obilježava 5. prosinca, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je da je tlo medij čiju vrijednost počesto podcjenjujemo, prečesto svojatamo i vrlo često uzimamo zdravo za gotovo.
Prilika je ovo podsjetiti se kako bez tla – ovog vrlo dinamičnog i krhkog sustava – ne bi bilo moguće održavati sve procese ljudske, životinjske i biljne vrste kao privremenih i vremenom ograničenih stanovnika planeta Zemlje. – Ne treba ovdje zaboraviti i da tla čuvaju našu kulturnu baštinu i ključni su dio krajolika u kojemu živimo. Tla nam pružaju bitne ekološke, ekonomske i socijalne koristi, kao što su to hrana, voda, bioraznolikost, smanjenje utjecaja suša i poplava, smanjenje stakleničkih plinova, održavanje ciklusa hranjivih tvari, smanjenje onečišćenja i sveukupan utjecaj na klimu, rekla je Petir. Ona podsjeća da proizvodnja 1 centimetra tla može potrajati i do 1000 godina, a da se neodgovornim ponašanjem može uništiti u puno kraćem vremenu.
Degradacija tala, erozija, dezertifikacija, smanjenje organske tvari u tlu, onečišćenje teškim metalima i drugim onečišćivačima, zbijanje tala, slanost i slične aktivnosti izazvane suvremenim načinom života koji živimo, smanjuju ekološko stanje tala i njihov proizvodni kapacitet. Petir ističe da su nove globalne i europske politike uvelike prepoznale ovaj problem pa je briga o stanju tala postala središnjim dijelom novog europskog Zelenog plana, ali i Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda usmjerenih na smanjenje gubitka biološke raznolikosti i smanjenje zagađenja tala, u namjeri preokretanja smjera klimatskih promjena i istovremenoj brizi o zdravom okolišu i održivom korištenju tala.
– Kažu da nam priroda vraća onoliko koliko u nju uložimo i koliko o njoj brinemo, a poremećaji s kojima se svakodnevno susrećemo u poljoprivrednoj proizvodnji dokaz su da je o tlima potrebno povesti veću brigu, rekla je Marijana Petir. Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana tla glasi: ‘Očuvajmo tlo živim, zaštitimo bioraznolikost tla’, a smanjenje upotrebe pesticida, povećanje udjela ekološke poljoprivrede u EU, očuvanje plodnosti tla, oporavak degradiranih ekosustava, poboljšanje monitoringa kvalitete tla samo su neke od aktivnosti planiranih Strategijom o bioraznolikosti, Zajedničkom poljoprivrednom politikom, Strategijom kružnog gospodarstva, Strategijom od polja do stola i novim klimatskim zakonom EU-a, koje streme istom cilju.
– Svjedočimo krizi izazvanoj pojavom Covida-19 koja je uvelike ogolila utjecaj visokoindustrijaliziranih oblika poljoprivrede na opskrbu stanovništva hranom, no ukazala je i na važnost očuvanja malih poljoprivrednih proizvođača iz čijih poljoprivrednih praksi uglavnom proizlaze manje negativni utjecaji na tlo, bioraznolikost i klimu, a koje u budućnosti treba snažnije podupirati, istaknula je Petir. Uz činjenicu da zdrava tla daju hranjiviju i sigurniju hranu, valja podsjetiti i na značenje mikroorganizama tla u izradi antibiotika koje koristimo u borbi protiv infekcija. Zbog svega navedenog, upravo je odgovorno korištenje poljoprivrednih zemljišta primjenom neškodljivih poljoprivrednih praksi, gospodarenje otpadom na način koji neće remetiti sposobnost tla za obavljanje vitalnih usluga tala, educiranje i informiranje o važnosti očuvanja tla i njegove bioraznolikosti, ali i provođenje svakodnevnih životnih aktivnosti na način koji će smanjiti naš utjecaj na klimatske i okolišne elemente, od presudne važnosti za očuvanje jedne četvrtine biološke raznolikosti našeg planeta smještene upravo u tlu.
– Odgovornost koju danas ugradimo u naša postupanja vratiti će se novim generacijama koje će tla koristiti u budućnosti. Ključno je osvijestiti kako je briga za tlo – briga za život, zaključila je Petir uputivši zahvalu svima koji brinu o tlu na održiv način.
