U Berlinu je 22. i 23. siječnja održana 15. međunarodna konferencija o uporabi obnovljivih izvora energije u prijevozu „Goriva budućnosti 2018.“ na kojoj je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
Konferencija je okupila više od 550 sudionika iz 25 zemalja među kojima su bili donositelji odluka, proizvođači te vodeći stručnjaci u ovom području. Oni su raspravljali o budućnosti obnovljivih izvora energije u Europi u prijevozu, o predviđanjima i trendovima do 2030. i toga. Na konferenciji su predstavljene i inovacije u uporabi obnovljivih izvora energije u prijevozu, a govorilo se i o njihovu utjecaju na klimatske promjene.
U svjetlu predstojećeg trijaloga između Vijeća, Europske komisije i Europskoga parlamenta, predstavnici europske industrije biogoriva iskazali su nezadovoljstvo zbog namjere Europske komisije i Europskoga parlamenta da smanje proizvodnju i stavljanje na tržište biogoriva I. generacije dobivenih iz usjeva. Predstavnici sektora smatraju kako je stajalište Parlamenta pozitivan pomak u odnosu na početnu poziciju Europske komisije, ali i da je pozicija Vijeća iz prosinca 2017. godine bolja od stajališta Parlamenta jer smatraju kako jedini način dekarbonizacije transportnog sektora u doglednoj budućnosti i dalje počiva na korištenju biogoriva iz usjeva.
Na panel-raspravi „Obnovljiva mobilnost – perspektive do i nakon 2030.“ zastupnica Petir je rekla da je u Parlamentu postignut kompromis s kojim nitko nije sretan, a kojim do 2030. svaka država članica treba osigurati udio obnovljive energije od 12% u prometu uključujući i 10% obnovljive energije iz naprednih biogoriva, dok bi udio biogoriva prve generacije trebao biti zadržan na razini potrošnje u 2017. godini s iznimkom za države članice koje imaju udio potrošnje biogoriva I. generacije ispod 2% i koje bi mogle iskoristiti udio tih biogoriva do te granice (u toj kategoriji je i Hrvatska).
Petir je naglasila kako je danas u EU samo u sektoru poljoprivredne proizvodnje sirovine za biogoriva zaposleno oko 100 000 osoba dok je dodatnih 100 000 radnih mjesta otvoreno u preradi. Ona je ponovila i svoj stav koji je zastupala u Europskom parlamentu kako se proizvodnjom visoko održivih biogoriva iz usjeva koja se proizvode u koproizvodnji s hranom za životinje bogatom proteinima može uz dekarbonizaiju prometa doprinijeti i smanjenju uvoza GMO hrane za životinje, ali i stabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda povezanih s proizvodnjom biogoriva na tržištu EU.
Zastupnica Petir smatra kako je sasvim sigurno budućnost u prometu na električnu energiju, ali ta se promjena ne može dogoditi preko noći. „Tehnologija pohrane električne energije još nije dovoljno razvijena, cijena baterija je visoka i njihov vijek trajanja je još uvijek ograničavajući. To je važno pogotovo za stanovnike država članica istočnog dijela Unije“, naglasila je zastupnica Petir. Dodala je kako neke države članice razmišljaju o zabrani motora s unutarnjim sagorijevanjem 2040. godine što znači da ćemo fosilna goriva trebati još sljedećih 40 godina. „Zato je važno dati priliku svim vrstama obnovljivih izvora energije, a ne samo nekima te treba voditi računa o tome da države članice nemaju sve iste startne pozicije kao niti isti standard svojih građana pa je fleksibilnost kod korištenja različitih vrsta obnovljivih izvora energije u državama članicama nužna“, zaključila je.
Na raspravi su sudjelovali i Paul Greening predsjednik Europskog udruženja proizvođača automobila, nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu član Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza Bas Eickhout, Kyriakos Maniatis, predstavnik Glavne uprave za energetiku Europske komisije, Helge Pols (njemačko Savezno ministarstvo prometa i digitalne infrastrukture) te Norbert Schindler, predsjednik Njemačke industrije biodizela.
U svom izlaganju predstavnik Europske komisije Kyriakos Maniatis kazao je kako je u trijalogu koji slijedi najvažnije pitanje koliko se prijedlozi između Vijeća i Europskog parlamenta međusobno razlikuju. „Za pojedine dijelove direktive u kojima se stavovi previše ne razlikuju moguće je postići brz dogovor“, rekao je Maniatis. Cijena dosizanja cilja udjela naprednih goriva iznad razine od 3% udjela u konačnoj potrošnji energije u prometu zahtijevat će iznimno visoke investicije koje u konačnici mogu biti odlučujuće za njihovo postizanje.
Helge Pols iz njemačkog Saveznog ministarstva prometa i digitalne infrastukture navodi kako će za postizanje njemačkog cilja od 40% smanjenja ugljičnog otiska u prometu do 2030. godine, građani trebati promijeniti svakodnevne navike te više koristiti javni prijevoz i učinkovitija vozila. Smatra kako treba zaštiti postojeće investicije te budućnost biogoriva vidi u njihovu korištenju u teškim teretnim vozilima.
Zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnosti hrane Bas Eickhout koji se zalagao da se u potpunosti ukine proizvodnja biogoriva I. generacije rekao je kako je budućnost za investicije u prvoj generaciji biogoriva nikakva te da je investicije potrebno usmjeriti u razvoj naprednih biogoriva. Prema njemu, krajnji cilj od 35 % udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom paketu Unije do 2030. godine nije pretjerano ambiciozan pogotovo ako će dosadašnji rast tog sektora od 5% godišnje nakon 2021. godine biti smanjen na svega 1%. U predstojećim pregovorima zalagat će se za to da konačni kompromis bude što bliži stajalištu Europskog parlamenta.
Predsjednik Europskog udruženja proizvođača automobila Greening smatra kako će buduća vozila biti i čistija i učinkovitija od današnjih. Na tržište izlazi nova generacija dizel-motora te drži kako biogoriva imaju budućnost, ali dodaje i da autoindustrija ubrzano radi na hibridizaciji vozila i novim tehnološkim rješenjima. Iskazao je zabrinutost zbog troškova izgradnje posebne infrastrukture za elektrifikaciju autocesta, kao i zbog prijedloga Komisije koji do 2030. godine predviđa postupno smanjivanje udjela biogoriva prve generacije sa 7% na 3,8% konačne potrošnje energije u cestovnom i željezničkom prometu (uz povišenje udjela naprednih biogoriva i drugih biogoriva te bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX., iz obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, iz fosilnih goriva nastalih iz otpada te iz obnovljive električne energije do razine od 6 %). Prijedlog Komisije, ali i isto tako uvedeni povijesni kriteriji potrošnje biogoriva u 2017. godini, mogli bi dovesti do razlika u državama članicama u izboru modela smanjenja emisija u prometu koji neće biti na korist zajedničkog tržišta, već uvjetovan ograničenjima usvojenih propisa i ciljeva.
Predstavnik industrije i proizvođača biodizela Norbert Schindler pozdravio je stav Europskog parlamenta koji isključuje uporabu palminog ulja za proizvodnju biodizela zbog negativnih učinaka te proizvodnje na klimu te smatra kako takva odluka neće biti problem za europske proizvođače biodizela. Istovremeno je upitao zašto nikoga ne smetaju negativni učinci na okoliš kada se gotovo četiri puta veća količina palminog ulja uvozi za potrebe prehrambene industrije.
U zaključnom dijelu rasprave zastupnica Petir naglasila je kako je za rast investicija potrebna sigurnost te sve dostupne vrste i tehnologije obnovljivih izvora kao bismo postigli zadane ciljeve do 2030. godine.
Konferencija je održana tjedan dana nakon što je Europski parlament dao zeleno svjetlo za početak pregovora s Vijećem o paketu čiste energije koja uključuje smanjenje potrošnje energije za 35% do 2030. u odnosu na razinu iz 2005. godine te povećanje udjela iz obnovljivih izvora s 27% na 35%. Zastupnica Marijana Petir u Europskom je parlamentu bila izvjestiteljica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u ime Kluba zastupnika EPP-a u predmetu izmjene Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RED II) dok je u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane bila izvjestiteljica u sjeni.
Izvor / Foto: petir.eu