Uoči središnjeg obilježavanja Dana sjećanja 16. rujna, tradicionalne manifestacije kojom se Petrinja prisjeća poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava u Domovinskom ratu i teških ratnih razaranja u rujnu 1991. godine, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici stranaka te izaslanstvo Grada Petrinje obišli su pet od ukupno osam masovnih grobnica na petrinjskom području.
Prilikom obilaska masovnih grobnica kod Vile Gavrilović, Nove bolnice, u Taborištu, na polju Marinka te na groblju sv. Benedikta položeni su vijenci i zapaljene svijeće u sjećanje na poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata.
Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Petrinje Darko Dumbović podsjetio je da se ove godine 27. godinu zaredom obilježavaju Dani sjećanja u Petrinji:
“Petrinja je prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo čitanje imena svih svojih poginulih. 598 imena na području grada Petrinje: poginulih hrvatskih branitelja, ubijenih civila, poginulih u minskim poljima, a još uvijek ne znamo točan broj nestalih. To govori kolika je žrtva petrinjskih ljudi, koji su platili za samostalnu, demokratsku i neovisnu Hrvatsku. To govori da Petrinja mora imati puno bolje mjesto na listi središnje vlasti u Zagrebu. Malo se to sve popravilo nakon potresa, ne mogu reći. Ali svih prijašnjih godina Petrinja je sistematski zapostavljena, devastirana… Izgubili smo trećinu stanovništva nakon rata, a nama je cilj zadržati mlade.”
Masovne grobnice obišao je i predsjednik Gradskog vijeća Grada Petrinje Robert Polanščak:
“Izuzetna mi je čast da sam danas zajedno s organizatorima i obiteljima poginulih branitelja i civila mogao sudjelovati u obilasku ovih spomenika masovnih grobnica. Nama Petrinjcima kada dođe rujan osobito naviru sjećanja na sva ta ružna događanja iz Domovinskog rata. Hrvatski branitelji su trajno ugradili svoje živote u temelje naše Domovine i zbog toga im trajno dugujemo zahvalnost, a osobita nam je dužnost to prenositi našim mladima i djeci.”
