Predsjednik Vlade Plenković rekao je da je sjednica Vijeća za obranu, s koje nije objavljeno zajedničko priopćenje Vlade i Ureda predsjednika Republike zbog čega je Milanović prozvao Vlade, u dijelovima bila nadrealna, no složili su se da je u Oružanim snagama napravljeno dosta, ali je potrebno učiniti još.
“Jučer sam se sastao s ministrom obrane i kolegijem Zapovjednika Hrvatske vojske na kojem je bio cijeli vojni vrh. Više od tri sata smo čuli o stanju u svim granama HV-a. Dobili smo dobar osjećaj potreba i stanja u Oružanim snagama. To nam je poslužilo da današnji sastanak Vijeća za obranu bude što konstruktivniji, što je moguće više. Nastojat ću, naša komunikacija sa strane hrvatske Vlade radi dobrobiti hrvatskog javnog prostora, da komunikacija ostane na civiliziranoj razini”, rekao je premijer.
Za današnji sastanak kazao je da je u pojedinim segmentima bio nadrealan no ipak su se složili sa stanjem u OS RH.
“Napravljeno je dosta, ali je potrebno učiniti još, to je prva poruka koja je izrazito važna. U godini smo kada krećemo u projekt sklapanja ugovora za 12 borbenih aviona Rafale. Radi se o poslu vrijednom milijardu eura”, istaknuo je na premijer Plenković.
Dodaje da će HV sada imati snagu da se ona neće moći uspoređivati s vremenom prije nabavke Rafalea.
“Kroz višegodišnji plan ulaganja u Oružane snage, ulaganje u hrvatskoga vojnika, onaj dio proračuna što se tiče prava hrvatskoga vojnika, napravit ćemo važne i vrijedne iskorake. Možemo biti ponosni koliko smo u šest godina Vlade, koliko smo do sada učinili za povećanje izdvajanja za obranu i koliko se to osjetilo na materijalnim pravima, u odnosu na vrijeme prije nas”, zaključio je.
Naglasio je kako je najveći dio izdvajanja Vlade rezerviran za nabavku aviona.
“Ovo je vrlo važno u kontekstu vremena u kojem se nalazimo. Mi se nalazimo u vremenu 2020.-2021. Prošle godine smo imali pad BDP-a od 8 posto, ogromni troškovi za saniranje posljedica ove najveće zdravstvene krize. Troškovi za očuvanje radnih mjesta, za potporu tvrtkama, za ukupno očuvanje sustava. U takvom kontekstu u odnosu na 2015. imamo sedam do 10 posto izdvajamo više za obranu, a povrh toga su i avioni”, naglasio je Plenković.
Predsjednik Vlade ističe kako poštuju stav predsjednika RH Milanovića da želi ukazati na financiranje obrane i nabavku pojedinih elemenata koje želi HV.
“Ne slažemo se kako pristupiti toj temi i realno sagledati gdje smo danas. To govorimo s pozicije Vlade koja je puno uložila, podigla naknade u HV-a. Naknade za dežurstvo digli smo na 100 do 130 kuna, bile su nula. Stražarska služba je 130 kuna, 150 vikendom. Rad na terenu bio je nula, digli smo ih na 130 do 150 kuna. Uveli smo prehranu vojske. Naknadu za stanovanje, ugovor na neodređeno vrijeme, nakon dvije godine sklapa se na neodređeno. Poboljšali smo uvjete u vojarnama, osim lokacija koje su proglašene besperspektivne, nema lokacije u koju nismo ulagali. Uložili smo više od 600 milijuna kuna. Hrvatska vojska je vraćena u Vukovar, Varaždin, Sinj, Ploče i Pulu. Sve su to snažne poruke koje smo učinili do sada”, rekao je Plenković,
Nabavka pješačkih vozila točka prijepora
Slažemo se, dodaje, “da treba učiniti još; kada je riječ o nabavi oklopnih pješačkih vozila, to očito predstavlja neku važnu točku prijepora. U trenutku kada se preuzima prava, čvrsta obveza da se vozila nabavljaju, Vlada će bez poteškoća iznaći sredstva. Želimo komparativnu analizu troškova nabave i modernizacije tih vozila ili vozila iz drugih zemalja. To, što se tiče Vijeća za obranu nije bilo priopćenja, nije bitna činjenica”, rekao Plenković.
Razumijemo nužnost jačanja naših obrambenih sposobnosti, naglasio je premijer, podsjetivši da je nabava borbenih aviona projekt njegove Vlade koji će kroz nekoliko godina uz odgovarajuću edukaciju pilota osnažiti položaj Hrvatske kao saveznice u okruženju, za participiranje u nizu operacija.
“Što se tiče sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, što sam ja inicirao jer mislim da je dobro da bude u istom danu i da ta praksa jednom godišnje zadovoljava svrhu i smisao, taj sastanak je prošao vrlo konstruktivno. Složili smo se oko tema o jugoistočnoj Europi, zajednička ocjena je gotovo istovjetna uz minimalne razlike”, rekao je premijer .
Slično je bilo i po pitanju nezakonitih migracija, gdje se referirao ministar Božinović. Treća tema bile su smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih službi, tu zahvaljujem Medvedu koji je govorio na tu temu i usuglasili smo se. Drugi sastanak je protekao kao da je sve normalno, zaključio je premijer Plenković.
U pogledu tema o situaciji na jugoistoku Europe zajednička ocjena je gotovo istovjetna, uz male razlike, ništa bitno kada je pitanje državne politike, rekao je.
Vlada nastoji održati nivo komunikacije koji misli da je dobar za hrvatsko društvo
Na pitanje novinara zašto se ‘pravi predstava pred javnošću’ ako je sastanak protekao konstruktivno, premijer Plenković je kazao da Vlada nastoji održati nivo komunikacije koji misli da je dobar za hrvatsko društvo, iako je Milanović izjavio da je HDZ nacistička stranka.
“Nekoliko puta sam rekao da možemo biti jednako drski i bezobrazni, ali biramo da ne budemo. Ovakve vrste političkog diskursa dok Milanović nije postao predsjednik, nije bilo u javnom prostoru. Javnost se na ovakvu komunikaciju privikla, neki čak to odobravaju, taj uličarski stil. No, ne možemo baš stalno odgovarati na to”, kazao je.
Odgovarajući na pitanje kako komentira napise o velikom trošku za stan ministra Marija Banožića, Plenković kazao da je ministar iz Vukovarsko-srijemske županije i da stan neće u koferima odnijeti kući.
Pravo je pitanje kako je baš taj ministar osvanuo u medijima na baš ovaj dan, dodao je Plenković
Na pitanje o zastoju u dogovoru oko imenovanje veleposlanika i uloge Ive Goldsteina, kazao je da on bio jako dobro došao u Vijeću za suočavanje s prošlošću, a da je drugo pitanje je li on „istodobno za koga bi mi htjeli da bude veleposlanik“.
Izbor veleposlanika koči Milanović
Osvrnuo se i na izbor veleposlanika, navodeći da Milanović koči izbor. “Sve stoji zbog njega, ne zbog nas. Fifti-fifti, to nije bilo nikad.”
“Nadam se da je načelnik Glavnog stožera dobro, da uživa slobodu govora kao i svi drugi. Neka govori. Danas je bilo situacija gdje mu se na direktne upite nije dalo govoriti na sastanku. Mi smo za slobodu govora. Nadam se da je on dobro i da ima svoju slobodu govora. Meni je inače Hranj cijelo ovo vrijeme bio, a znam ga dugo, normalan i ozbiljan i simpatičan čovjek, zato i nisam imao ništa protiv njegova imenovanja”, rekao je na kraju predsjednik Vlade Plenković.
