Prijelaz Hrvatske na euro s tehničke je strane prošao veoma dobro i bez problema, a jedini incident bilo je podizanje cijena dijela gospodarskih subjekata, rekao je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Euronews.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je s europskim medijem razgovarao u Davosu u Švicarskoj gdje je sudjelovao na Svjetskom ekonomskom forumu.
Povijesni trenutak pridruživanja Hrvatske eurozoni i Schengenskom prostoru
Govorio je o “povijesnom trenutku“ pridruživanja Hrvatske eurozoni i Schengenskom prostoru, kao jedine zemlje dosad koja je to učinila isti dan.
Rekao je da je prelazak Hrvatske na euro u tehničkom pogledu svega što je bilo pod državom prošao jako dobro i nije bilo problema.
„Bankomati su funkcionirali. Bilo je dosta euro kovanica i novčanica“, kazao je Plenković i dodao da je cijeli sustav plaćanja funkcionirao savršeno te da su bez poteškoća prošla i prva dva tjedna kad se moglo plaćati i kunama i eurima.
„Jedini incident je da je dio gospodarskih subjekata podigao cijene u kontekstu zaokruživanja cijena, što nije bilo pravedno“, dodao je Plenković, rekavši kako ih Vlada sada pokušava uvjeriti da vrate cijene na razine kraja prosinca 2022.
Upitan o zabrinutosti građana zbog rasta cijena nakon ulaska u eurozonu, premijer je kazao da se kraj šest godina dugog puta Hrvatske prema članstvu poklopio s promijenjenim globalnim kontekstom i posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, što je utjecalo na cijene u Hrvatskoj i na inflaciju.
Hrvatska je u prošloj godini, prema Državnom zavodu za statistiku, imala inflaciju od 10,8 posto, što je samo 1 posto iznad prosjeka eurozone, no niže nego u drugim državama središnje i istočne Europe koje ne koriste euro, rekao je.
„Stoga vjerujemo da će se ova mala situacija smiriti i da će se stvari vratiti u normalu“, naglasio je premijer, pa govorio o 3,6 milijardi eura vrijednom paketu financijske pomoći države gospodarstvu iz 2022. godine.
Pošto je država učinila sve što je mogla, „pravedno je da se svi akteri u našem sistemu, uključujući i neke od gospodarskih subjekata – naglašavam neki, ne svi – trebaju ponašati adekvatno“, rekao je predsjednik vlade.
Govoreći o odgovoru Europe na rusku agresiju, Plenković je kazao da ima osjećaj da Europska unija dosad nije nikad pokazala takvo jedinstvo i odlučnost, uz jasnu i artikuliranu osudu Rusije i golemu solidarnost s Ukrajinom.
Europa mora nastaviti podržavati Ukrajinu
Taj sukob će, kao i svi drugi, završiti za „diplomatskim stolom“, smatra Plenković, naglasivši da Europa mora nastaviti podržavati Ukrajinu. Ponovio je kako Hrvatska može ponuditi svoje iskustvo Mirne reintegracije Podunavlja, istaknuvši pritom „posebno za ruske medije“ riječ „mirna“.
„To je bila fantastična operacija prije 25 godina i mislim da se taj model može primijeniti i na regije Donjecka i Luhanska“.
Premijer je govorio i o zapadnom Balkanu, odbacivši zabrinutost da bi tenzije na tom području mogle dovesti do destabilizacije.
„Nikad nije bilo više angažmana Europske unije na najvišoj razini na zapadnom Balkanu nego 2022.“, rekao je Plenković.
No, dodao je, moramo ostati oprezni, angažirani, a svi čelnici trebaju preuzeti odgovornost. “Jer što su države stabilnije i bolje funkcioniraju, brži će biti njihov put prema Europskoj uniji”, istaknuo je predsjednik Vlade.
Izvor: Hina/Vlada
