Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je natječaj natječaj sufinanciran iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, u vrijednosti 1,22 milijardi kuna, u okviru poziva “Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova”.
Uz predsjednika Vlade bili su ministri Radovan Fuchs, Ivan Paladina, Nataša Tramišak i Josip Aladrović te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatskoj kroz Mehanizam oporavka i otpornosti na raspolaganju 47,5 milijardi kuna, u potpunosti bespovratnih sredstava, odnosno 6,3 milijarde eura.
Taj iznos predstavlja, dodao je, oko 12% hrvatskog BDP-a , što je najviše među država članicama Europske unije.
Naglasio je da je temelj povlačenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provedba reformi i investicija, pri čemu smo do sada ispunili sve i u roku dogovorenom s Europskom komisijom.
Za drugu polovicu godine dodatnih 700 milijuna eura iz NPOO-a
“Do kraja prošle godine ispunili smo 34 reforme koje se odnose na investicije na koje smo se obvezali i među prvima smo, 15. ožujka, poslali zahtjev ta isplatu prve rate NPOO-a, a nastavno na onaj avans koji smo dobili u rujnu od 818 milijuna eura, sada smo tražili dodatnih 700 milijuna eura”, rekao je premijer Plenković.
Istaknuo je kako je samo pet država članica Europske unije taj zahtjev podnijelo prije Hrvatske, a radi se, kako je rekao, redom o starim i iskusnim članicama – Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu.
Tih 1,5 milijardi eura, dodao je, predstavlja 25% ukupne alokacije predviđene za trošenje od 2021. do 2026.
Premijer Plenković kazao je da je obveza u prvoj polovici ove godine ispuniti 25 reformskih ciljeva, a očekuje da će se oni ispuniti do kraja lipnja te će se za drugu polovicu godine tražiti dodatnih 700 milijuna eura.
Iz NPOO-a dosada objavljeni natječaji vrijedni više od 5 milijardi kuna
“Dosada smo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti objavili 5,07 milijardi kuna za nekoliko natječaja”, naglasio je.
Radi se o 3 milijarde kuna za vodno gospodarstvo, 610 milijuna kuna za ulaganje, izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće, 462 milijuna kuna za povećanje energetske učinkovitosti korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama, 380 milijuna kuna za komercijalizaciju inovacija, 300 milijuna kuna za energetsku obnovu višestambenih zgrada i 141 milijun kuna za bespovratne potpore novoosnovanim poduzećima.
Govoreći o današnjem pozivu, premijer Plenković istaknuo je da će se u predškolsko obrazovanje uložiti preko milijardu kuna, a znanost i obrazovanje na raspolaganju iz ukupnog NPOO-a ima 7,5 milijardi kuna, što predstavlja najveće ulaganje u predškolski odgoj, obrazovanje i znanost.
Dodatnih 22,5 tisuće mjesta u predškolskim ustanovama
Budući da je ovaj poziv izrazito važan i u kontekstu rezultata popisa stanovništva i objektivnih problema s demografijom, premijer Plenković istaknuo je da je cilj tih natječaja osigurati puni obrazovni ishod djece, s obzirom da sve studije pokazuju da su djeca koja su sudjelovala u predškolskom obrazovanju kasnije u obrazovanju uspješnija.
Ovakvom politikom, dodao je, smanjit će se regionalne razlike i stvoriti pretpostavke za daljnju obrazovnu reformu, svim šestogodišnjacima osigurati mjesto u predškolskom obrazovanju i jamčiti pravo na radni i predškolski odgoj i obrazovanje.
“Stoga je naš cilj da kroz ova ulaganja osiguramo dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama, gdje ćemo povećati obuhvat djece koja će sudjelovati u ranom i predškolskom odgoju”, istaknuo je premijer i dodao kako će se realizacijom ovih projekata podići obuhvat djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju sa 76,3 posto na 90 posto.
Dosadašnja ulaganja Vlade u predškolski odgoj
Premijer Plenković ukratko je predstavio dosadašnja ulaganja Vlade u predškolski odgoj.
Od 2017. do danas, bez ovog današnjeg poziva, bilo je 739 ukupnih ulaganja u 498 vrtića vrijednih 2 milijarde kuna, dijelom iz europskih sredstava, a dijelom iz državnog proračuna.
U 2017. u cijeloj su Hrvatskoj u vrtiće financirana ulaganja od 80,6 milijuna kuna, u 2018. godini uloženo je preko 860 milijuna kuna, u 2019. 551 milijun kuna, u 2020. 151 milijun kuna, u 2021. 112 milijuna kuna, dok se u 2022. godini očekuju ulaganja od 225 milijuna kuna iz drugih izvora, te dodatnih 1,22 milijarde kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Radi se, pojasnio je predsjednik Vlade, o ulaganjima u novogradnju, dogradnju, obnovu, opremanje i ljudske kapacitete.
“Vjerujem da je ova šansa koju gradimo, ne samo za vrtićke institucije nego i za osnovne i za srednje škole i za visoko obrazovanje, kroz NPOO i Višegodišnji financijski okvir, generacijska šansa za ulaganje u obrazovnu infrastrukturu”, poručio je premijer Plenković.
Time, dodao je, Hrvatska lovi korak sa Europom i svijetom, te konkurentnošću u obrazovanju, najvažnijoj temi bez koje ne možemo uloviti trend četvrte industrijske revolucije i dinamike digitalnog vremena.
