PLENKOVIĆ Godina izazova, ali i godina brzog oporavka

Predsjednik Vlade osvrnuo se na postignuto u 2021.

229
Foto: Vlada RH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se je na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, na 75 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za unaprjeđenje usluga u sustavu ranog i predškolskog odgoja obrazovanja sufinanciranih iz Europskog socijalnog fonda vrijednih više od 177 milijuna kuna.

Istaknuo je kako su u mandatu ove Vlade izgradili, obnovili ili proširili 200 vrtića te  kako će i dalje ulagati u predškolsko obrazovanje.

“Želimo da s trenutno dosegnutih 71 posto djece koja su uključena u vrtiće idemo prema europskim prosjecima, oni su iznad 90 posto”, rekao je.

Osvrnuo se na niz odluka koje su donesene za Banovinu. Rekao je kako sve vrijede šest mjeseci, a njima se želi olakšati život u ekonomskom smislu na područjima pogođenim potresom.

Komentirao je današnju objavu Mosta o prikupljenih 400.000 potpisa za referendum, koje će, kako su najavili, donijeti u Hrvatski sabor 24. siječnja iduće godine.

Kazao je da ih mogu donijeti kada god budu spremni. “Može i 24. lipnja, kad god hoće mogu donijeti”, rekao je, naglasivši da je cijela ta inicijativa, poštujući sve građane koji su dali potpis, besmislena.

“Ona neće ništa promijeniti u načinu kako se upravlja krizom korone. Hrvatski sabor ima tu nadležnost da bira na koji će način donositi odluke. Te smo odluke donijeli prije skoro dvije godine, članak 16. Ustava. Ovaj drugi dio što se tiče zakona, ne znam gdje bi to prošlo. Dobro, to je sve inicijativa koja ima samo jednu zadaću, a to je da oni imaju vidljivost. Što se nas tiče mogli su jučer popodne donijeti sve potpise na Markov trg, mogao je predsjednik Milanović poslati svojih 5-6 suradnika pa da zajedno gledamo te potpise, bez ikakvog problema”, rekao je.

Na pitanje je li ga iznenadio broj od 400.000 prikupljenih potpisa, premijer je kazao da ih nije vidio pa ga nisu mogli iznenaditi.

Godina najvećih izazova

Na pitanje koje su tri ključne reforme koje će se dogoditi u idućoj godini, Plenković je rekao da je ovo bila godina najvećih izazova, suočavanja s ogromnim zdravstvenim, financijskim, društvenim i ekonomskim posljedicama pandemije.

“Bila je to i godina oporavka. Imali smo prijetnju, ali imali smo i mogućnost. Mislim da smo prijetnju dobro kontrolirali, a mogućnost smo iskoristili izvrsno”, rekao je Plenković, dodavši da se očekuje rast BDP-a veći od oko 9 posto.

“Vidjeli ste da su stručnjaci iz HNB-a optimističniji, oni vide taj rast oko 11 posto. Brz, nagao skok nazad, povratak na onu putanju koju smo imali od 2016. do veljače 2020., a to je putanja rapidnoga smanjivanja javnoga duga, uravnoteženog proračuna te podizanja međunarodne reputacije na razinu investicijskog kreditnog rejtinga”, kazao je Plenković, dodavši da trenutno po Fitchu imamo najbolji rejting u povijesti Hrvatske.

“Imali smo izvanrednu turističku sezonu, iznad svih očekivanja, prosječna plaća je sada 7.150 kuna, medijalna plaća je preko 6.000, minimalna plaća je 3750 kuna, broj zaposlenih je 1.570,000, to je drugi najveći broj od 2008., nezaposlenost je oko 7 posto”, nastavio je premijer.

“Kada gledamo s aspekta kako smo dali novac za plaće radnika u privatnom sektoru, kako smo olakšali poslodavcima, našim kompanijama. Ovih 700.000 radnika, 120.000 poslodavaca, to je 12,6 milijardi kuna samo za plaće”, kazao je Plenković, dodavši da su ukupni troškovi COVID-a veći od 40 milijardi kuna.

“Unatoč tome svi su dobili plaće i mirovine, sve funkcionira. Hrvatska koristi svoje sposobnosti i na nacionalnoj razini i osnažuje članstvom u EU. U tom vremenu Nacionalna razvoja strategija, otvoren je LNG terminal, s dvije noge prema euru, prema Schengenu, potpisan ugovor o višenamjenskim borbenim avionima, spojen Pelješki most”, nabrojao je predsjednik Vlade.

Uspješna godina koja je pokazala žilavost, otpornost i agilnost

“Ovo je bila jedna izrazito uspješna godina, koja je pokazala žilavost, otpornost, agilnost Hrvatske, cijeloga društva, naših gospodarstvenika. Mi smo nastojali upravljati tim procesom da budemo što manje intruzivni prema građanima kad su u pitanju ograničenja prava naših građana, a da donesemo što više mjera koje će spasiti radna mjesta i gospodarstvo, i s te strane smo jako zadovoljni”, rekao je Plenković.

“U idućoj godini želimo nastavak reforme socijalnog i zdravstvenog sustava, nastavak reforme pravosuđe, daljnje mjere za tržište rada. Vidite koliko je razgovora već u ova dva dana o mjeri za samozapošljavanje koja je oplemenjujuća u odnosu na dosadašnju”, kazao je.

“Pratimo te ljude u njihovom poslovnom planu dvije godine. Dosadašnji rezultati tih mjera od 2016. do ove godine koristilo je preko 28.500 tisuća ljudi. Kada se analizira, u kontekstu novaca koji su dati 2018. i 2019. godine, 85 posto onih koji su koristili tu mjeru i kad je prestala, rade, djeluju na tržištu, osamostalili su se, stali su čvrsto na noge i smatramo da je ta mjera jako dobra”, rekao je, dodavši da  broj ovolikih reakcija učvršćuje u uvjerenju u ispravnost politike donošenja sjajne mjere.

Dinamika obnove može i mora ići bolje

Upitan što smatra najvećim propustom Vlade, Plenković je rekao da je dinamika obnove ono što mora i može biti bolje.

“Napravili smo sve korake da se ubrzaju procedure i poprave zakonska rješenja. “To spominjem stalno i svima u Vladi, da ubrzaju tu dinamiku, da krenu natječaji, da se krenu obnavljati zamjenske kuće, višestambene zgrade te da dinamika obnove bude vidljiva u svim gradovima”,  rekao je Plenković, pohvalivši angažman potpredsjednika Vlade Medveda i Miloševića te ministra Horvata te svih ostalih koji vode postupak obnove na pitanju obnove.

“Puno je napravljeno, više od 1.000 kuća je dosad obnovljeno. Sad moramo ići dalje prema onim kućama koje su doživjele veća oštećenja”, kazao je.

“Ovo je tema kojoj ćemo se maksimalno posvetiti, bilo da se radi o Zagrebu ili Banovini, to građani očekuju”, dodao je.

Teroristički napad na Banske dvore treba do kraja razotkriti

Zamoljen za komentar na izjavu predsjednika Milanovića, da je on inzistirao da u izvješće SOA-e bude ubačen i napad na Markovu trgu, Plenković je rekao da je predsjednik prelazi s teme na temu i da je, nakon što se ispuhao na temama obrane i vanjske politike, krenuo na teme obavještajnog sustava.

“Mi smo imali teroristički napad na Banske dvore, ne na Pantovčak, to je činjenica. To se nije dogodilo slučajno ni spontano, netko je mladića koji ima 21 ili 22 godine, koji je nažalost počinio samoubojstvo, nagnao da takvo nešto napravi. Da biste se odlučili na tako nešto, morate biti izloženi takvoj vrsti informacija, huškanja, difamiranja, koje nadilaze sve što bi bilo racionalno i normalno. To sigurno nije mogao taj mladić sam od sebe. Tu se zbiva nešto što nadležni trebaju do kraja razotkriti. Ja smatram da nije do kraja razotkriveno, nije napravljen dovoljan napor. Previše je sijanja mržnje i huškanja u hrvatskom društvu, previše je laganja, difamiranja, izmišljanja, etiketiranja pa su onda ljudi u stanju i ovakve korake napraviti. To je ozbiljan problem”, rekao je Plenković.

Dodao je da ni policija ni DORH ni SOA nisu napravili dovoljno.

“Nisam ja u pitanju, nego država. To sam im više puta rekao direktno, da nije napravljeno dovoljno. To je činjenica jasna kao dan”, nastavio je.

“Nebitno je što piše u izvješću, bitno je da ovakav slučaj kakav smo imali, a nismo ga imali nikada do sada, treba najozbiljnije istražiti i dobro razmisliti odakle to dolazi, priče o izoliranim pojedincima su priče za malu djecu. Očekujem da se taj posao ozbiljnije napravi, nije to nikakav pritisak, nego vrlo ozbiljna konstatacija gdje se treba napraviti puno ozbiljniji i veći napor od te tri institucije. Dugoročno radi sigurnosti u Republici Hrvatskoj. To nije personalna stvar”, rekao je Plenković dodajući da ne misli da se miješa u posao institucija.

“Moj posao je da vidim širu sliku”, dodao je.

Na kraju je svima zaželio sretan Božić te pozvao građane da se pridržavaju mjera.

“Molim vas nosite maske, pridržavajte se mjera za blagdane, omikron se munjevito, eksponencijalno širi u zemljama zapadne Europe. Izgledno je da će taj soj postati dominantan u Europi i da će doći kod nas pa napravimo napor da nemamo većih šteta nego smo ih imali do sada”, zaključio je predsjednik Vlade.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime