Otvarajući 260. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Komentirao je najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije u listopadu, koja je usporila na 5,8 posto na godišnjoj razini.
Nakon 7,8 posto u kolovozu i 6,7 posto u rujnu, ova stopa od 5,8 posto najniža je još od siječnja prošle godine, kazao je premijer Plenković, istaknuvši da cijene energije na mjesečnoj i godišnjoj razini bilježe pad.
Posebno značajnim istaknuo je pad cijena hrane, pića i duhana na mjesečnoj razini.
“Zasigurno je na ovakve trendove utjecao i peti paket mjera Vlade za zaštitu kućanstava od rasta cijena, a nastavljamo provoditi politike u interesu građana svjesni da su inflatorni pritisci i dalje izazov”, poručio je premijer Plenković naglasivši kako Vlada očekuje i solidaran doprinos tome svih aktera na tržištu, osobito uzimajući u obzir mjere kojima im je Vlada pomagala u pandemiji Covida 19 i energetskoj krizi.
Države srednje i istočne Europe, koje su izvan europodručja, cijelo vrijeme od početka ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize imaju veću stopu inflacije od Hrvatske, kazao je premijer Plenković poručivši da se iz toga vidi koliko je važno što je Hrvatska postala članica europodručja.
U 2024. godini, dodao je, očekuje se daljnji trend smanjivanja stope inflacije.
Europsko vijeće raspravljalo o reviziji sedmogodišnjeg proračuna, stanju na Bliskom istoku i odnosima Srbije i Kosova
Krajem prošloga tjedna premijer je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Europskoga vijeća, a glavna tema bila je revizija Višegodišnjeg financijskog okvira zbog niza novih okolnosti.
To su, kazao je premijer, prije svega daljnja financijska potpora Ukrajini, zatim borba protiv nezakonitih migracija, pitanja strateške europske industrije te pomoć u saniranju posljedica niza prirodnih katastrofa.
Jedna od ključnih bilo je i stanje na Bliskom istoku, a Europsko vijeće snažno je osudilo Hamasov teroristički napad na Izrael, a istaknuta je i nužnost poštivanja međunarodnog i humanitarnog prava te sprječavanje regionalne eskalacije sukoba uz maksimalne napore za izbjegavanje civilnih žrtava.
Bilo je riječi i o odnosima Srbije i Kosova, dodao je.
Od ostalih aktivnosti u Bruxellesu, premijer je izdvojio sastanke s predsjednikom Europskog vijeća Michelom, potpredsjednicom Europske komisije Šuicom i povjerenikom za proračun Hahnom, te predavanje koje je održao na College of Europe u Brugesu, jednoj od najprestižnijih europskih institucija za područje europskoga prava, politike i ekonomije.
Hrvatska je glasovala protiv rezolucije Opće skupštine UN-a jer se u njoj ne osuđuje Hamasov teroristički napad na Izrael
S obzirom na velik broj komentara u hrvatskoj javnosti, premijer Plenković ponovno se osvrnuo i na glasovanje Hrvatske o rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Podsjetivši da je riječ o rezoluciji koja sama po sebi nema obvezujući karakter, pojasnio je kako je Hrvatska bila protiv te rezolucije iz jednostavnog razloga jer je smatrala da nije primjereno da Opća skupština UN-a usvaja rezoluciju u kojoj se expressis verbis ne osuđuje Hamasov teroristički napad na Izrael.
“Smatramo da to nije dobro. Nekako nas je to podsjetilo i na one izjave od prije tridesetak godina kada se govorilo da se zna tko je agresor, pa ga se nije htjelo imenovati”, poručio je.
S obzirom na teške zločine koje je Hamas počinio u Izraelu 7. listopada ove godine, Hrvatska smatra da je puno primjerenije da se pokuša usvojiti nova rezolucija koja bi osudila teroristički napad Hamasa, a na čemu se trenutno radi u Vijeću sigurnosti UN-a.
Hrvatska će, najavio je, premda trenutno nije nestalna članica Vijeća sigurnosti, takvu rezoluciju podržati političkim stavom i eventualnim kosponzoriranjem.
“Podsjećam da Hrvatska nije ni neutralna ni nesvrstana zemlja. Oko ovakvih važnih i krupnih političkih pitanja treba zauzimati principijelan stav i stoga je naša pozicija po našem dubokom uvjerenju ispravna”, poručio je premijer Plenković istaknuvši kako to ni na koji način nije ugrozilo Hrvatsku, a najmanje u sigurnosnom pogledu.
U tom je kontekstu govorio i o naporima koji su učinjeni u proteklih nekoliko dana kako bi 15 hrvatskih državljana napustilo pojas Gaze i prešlo u Egipat. Zahvalio je pritom hrvatskoj diplomaciji te katarskim vlastima koje su posredovale u tom konkretnom slučaju.
Dodao je da se radi na tome da još 8 hrvatskih državljana izađe iz pojasa Gaze.
Sastanak s francuskim predsjednikom Macronom i posjet OECD-u u Parizu
Početkom ovoga tjedna premijer Plenković u Parizu se susreo s francuskim predsjednikom Macronom.
Razgovarali su o strateškom partnerstvu između Hrvatske i Francuske, uspješnom procesu nabave borbenih aviona Rafale, situaciji s nezakonitim migracijama, sigurnosnim pitanjima vezanim uz agresiju Rusije na Ukrajinu i situaciju na Bliskom istoku, europskim temama vezanim za financijski okvir te nizu bilateralnih tema.
Tijekom boravka u Parizu premijer Plenković je pred Vijećem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj iznio ambicije Hrvatske vezane uz članstvo u toj organizaciji.
Nakon Ekonomskog pregleda Hrvatske, kojeg je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormman predstavio u Zagrebu prije nekoliko tjedana, sada je premijer Plenković članicama OECD-a predstavio postignuća Hrvatske u ekonomskom i političkom smislu te jasno zacrtani kalendar ambicija.
Dodao je da će sljedeći ekonomski pregled biti predstavljen 2025., a Hrvatska bi nakon toga bila u potpunosti spremna preuzeti sve pravne instrumente, odluke, deklaracije i preporuke koje postoje u okviru OECD-a, jedine velike organizacije kojoj još želi pristupiti.
Premijer Plenković tom je prigodom glavnom tajniku OECD-a uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250 tisuća eura.
Pokazali smo zavidnu dinamika apsorpcijske sposobnosti europskih sredstava
Osvrnuo se potom i na provedbu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, kazavši kako je Hrvatska ispunila dodatne kriterije i indikatore te će joj do kraja ovoga mjeseca Europska komisija uplatiti novih 700 milijuna eura.
Do sada je, naglasio je premijer, u roku ispunjeno 104 od 104 planirane reforme i indikatora koji su vezani za provedbu programa i projekata, a ovom uplatom ukupno je uplaćeno 2,9 milijardi eura.
“Prva smo zemlja u Europskoj uniji koja u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ima već uplaćenih preko 50 posto raspoloživih bespovratnih sredstava”, naglasio je i dodao da je time, uz korištenje sredstava iz VFO-a i Fonda solidarnosti, pokazana zavidna dinamika apsorpcijske sposobnosti.
Podsjetio je da će se ta sredstva koristiti za financiranje brojnih ulaganja u dječje vrtiće, osnovne škole, dvorane, centre za starije osobe, turističku, zdravstvenu i prometnu infrastrukturu, energetiku, vodoopskrbu, znanost i obnovu od potresa.
Na kraju uvodnog obraćanja premijer Plenković najavio je da će se sutra u Zadru održati sastanak Otočnog vijeća.
Izvor: Vlada RH
