Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u petak, 30. rujna u Gospiću gdje sudjelovao na svečanosti uručenja ugovora iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. – “Potpora mladim poljoprivrednicima” i “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” – te na otvorenju 24. tradicijske izložbe “Jesen u Lici”.
Ovi konkretni ugovori, koji se odnose i na mlade poljoprivrednike i na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, predstavljaju dio mozaika potpore koji je ukupno vrijedan 1,5 milijardu, a koji je kanaliziran prema poljoprivrednicima Ličko-senjske županije, dio je našega paketa koji smo donijeli prije tri i pol tjedna, a odnosi se na ublažavanje ove energetske, prehrambene krize i suzbijanje inflatornih pritisaka, kazao je premijer Plenković nakon uručenja ugovora.
Otvarajući izložbu “Jesen u Lici”, osvrnuo se na trenutne zahtjevne okolnosti u kojima živimo nakon pandemije, koja je bitno utjecala na naše živote, i nakon ruske agresije na Ukrajinu, koja je generirala globalnu sigurnosnu prijetnju, energetsku, prehrambenu krizu i inflatorne pritiske, poručivši kako svi zajedno trebamo voditi računa o tome da uz puno solidarnosti, pravodobnih i cjelovitih mjera prebrodimo i jesen i zimu bez većih udara na kućne proračune i financije.
Zajedničkim naporima prevladat ćemo i ovu krizu
Istaknuo je da je Vlada prepoznala trenutak u kojem je još jednom morala izdašno, snažno i pravedno reagirati i dodao kako je upravo zbog toga, nakon objave paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijednog 21 milijardu kuna, došlo do splašnjavanja zabrinutosti u hrvatskom društvu.
“Zajedničkim naporima prevladat ćemo i ovu krizu”, poručio je naglasivši važnu ulogu države u trenucima ovakvih kriza.
“Jedini akter koji u ovakvim krizama može stati iza svojih građana i gospodarstva je država”, kazao je premijer, iako, dodao je, u koncepciji svoje politike Vlada nije baš za to da se država miješa u sve poslove, no mora djelovati intervencionistički jer je to u ovom trenutku jedini način da se osigura i politička stabilnost i socijalni mir i gospodarski napredak.
Sve je to, kazao je premijer Plenković, u skladu sa strateškim ciljevima Vlade, a 2023. bit će godina dubljih integracija u Europskoj uniji s obzirom na članstvo u eurozoni i Schengenu.
Ostvarit ćemo strateške ciljeve i osigurati gospodarski rast unatoč krizi
“Hrvatska će time biti u krugu od samo 15 zemalja svijeta koje su i u NATO-u i u Europskoj uniji i u europodručju i u Schengenskom prostoru”, poručio je naglasivši kako se radi o ogromnim uspjesima za zemlju koja prije samo trideset godina nije bila međunarodno priznata.
Govoreći o gospodarskom rastu, premijer Plenković najavio je kako će on, zahvaljujuću upravo Vladinim mjerama, biti i veći od očekivanog i podsjetio na rast gospodarstva u prva dva kvartala – od 7 posto te 7,7 posto – dok se za treći kvartal, zbog izvrsne turističke sezone, očekuje također snažan gospodarski rast.
“Ostvarit ćemo strateške ciljeve, napraviti ograde od krize da nas ne destabilizira, a pritom osigurati gospodarski rast”, dodao je.
Sve se to, naglasio je premijer, ne događa stihijski i slučajno, već pažljivim planiranjem svih aktivnosti koje Vlada čini, koje čine vlasti na lokalnoj razini i gospodarstvenici. Pritom je istaknuo da Hrvatska danas ima najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih, a članstvom u eroozoni, steći ćemo dodatnu snagu zaštite u krizama, što je posebno važno.
Hrvatskoj dodatnih 9 milijardi eura bespovratnih sredstava za regionalni razvoj
U tom je kontekstu podsjetio na jučerašnju sjednicu Vlade na kojoj je sudjelovala povjerenica Europske komisije za kohezijsku politiku Elisa Ferreira i s kojom je potpisan Sporazum o partnerstvu prema kojem je Hrvatska dobila dodatnih 9 milijardi eura bespovratnih sredstava za regionalni razvoj za sljedećih deset godina.
Kada to stavimo u još širi kontekst ukupnih financijskih instrumenata, dodao je premijer Plenković, prema kojem na raspolaganju imamo 25 milijardi eura, do kraja ovog desetljeća podići ćemo naš razvoj na puno više od ovoga gdje smo danas.
“To će nas učiniti zemljom u kojoj smo riješili sve strateške nacionalne zadaće, u kojoj smo ojačali institucije, u kojoj ćemo pomoći svim krajevima, posebno onima gdje je ta poluga države i poluga europskih sredstava važna za razvoj, opstanak, demografsku revitalizaciju, ulaganja, jačanja infrastrukture, poduzetništva i gospodarskoga rasta”, rekao je govoreći o okvirima Vladine politike.
Vladina podrška gospodarskim granama važnim za razvoj Ličko-senjske županije
Što se tiče aktivnosti Ličko-senjske županije, premijer Plenković poručio je kako oni trebaju poduzeti daljnje korake u korištenju svih mogućnosti koje Vlada osigurava, ali i poticati i korigirati tamo gdje smatraju da treba učiniti još.
“Upravo je naša Vlada, ne samo s Projektom Slavonija, ne samo s Projektom Sjever, nego i s projektima Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Banovina precizno identificirala koji su to krajevi Hrvatske koji i dalje zahtijevaju dodatnu potporu. Lika je sigurno jedan među njima – županija koja je prostorno najveća, nažalost demografski i dalje ide u negativnom smjeru prirodnoga priraštaja, ali gdje postoji puno snage, odlučnosti, hrabrosti, htijenja, volje i agilnosti svih vas koji ste tu i koji se ne date”, poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da su upravo Ličani primjer onoga što je kroz povijest krasilo hrvatsku državu, identitet i hrabrost.
“Inspirirani onime što su branitelji iz Ličko-senjske županije učinili tijekom Domovinskog rata, zahvalni za slobodu i demokraciju koju danas uživamo, kao Vlada nastavit ćemo vas snažno podržavati, činiti maksimalne napore da živite kvalitetnije i da se ova područja koja su za vas jako bitna – poljoprivreda, stočarstvo, obnovljivi izbori energije, turizam, drvna industrija – budu prioritet u suradnji između Vlade i Ličko-senjske županije”, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Izvor: Vlada RH
