Danas je u Banskim dvorima, na zamolbu velikih dobavljača koncerna Agrokor, održan sastanak predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, s predstavnicima više od dvadeset dobavljača, na čelu s Josipom Budimirom, članom Uprave Francka te s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem, kao predstavnikom svih, pa i najmanjih dobavljača.
Nakon sastanka, održana je konferencija za novinare, na kojoj je predsjednik Vlade Plenković uvodno kazao da Vlada intenzivno radi na smirivanju ukupnog političkog ozračja i ozračja u javnosti glede situacije u Agrokoru. ,,Vlada vodi dijalog s kompanijom, dobavljačima i s predstavnicima kreditora – bankama”, kazao je predsjednik Vlade i podsjetio da je na prošlotjednoj sjednici Vlada prihvatila nacrt zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, koji će biti raspravljen u srijedu u Hrvatskom saboru.
„Danas smo željeli čuti izravno od predstavnika dobavljača njihove poglede na aktualnu situaciju, stanje njihovoga dijaloga s bankama i razgovora koje vode sa kompanijom. U ovom trenutku, Vlada želi podržati svaki napor koji će dovesti do dogovora svih zainteresiranih aktera, od same kompanije, do predstavnika vjerovnika koji uključuje i kreditore, odnosno banke te domaće i inozemne dobavljače”, poručio je Plenković.
Naglasio je da bi dogovor – koji bi omogućio kvalitetno restrukturiranje, dostupnost svježe likvidnosti novca, redovito poslovanje i izvršavanje barem dijela kumuliranih obveza i prema dobavljačima – sigurno bio najbolji potez kojeg akteri u funkcionirajućem tržišnom gospodarstvu mogu postići.
,,Želimo apelirati da se prigodom pronalaženja takvog rješenja na odgovarajući način uzmu u obzir interesi svih aktera, i to na pravičan način, od najvećih do najmanjih dobavljača”, rekao je Plenković.
Dodao je da Vlada želi takvo rješenje aktualne situacije u vezi naše najveće kompanije, koje ni na koji način neće ugrozi stabilnost hrvatskoga gospodarstva i hrvatskog financijskog sustava. Napomenuo je da je Vlada kao odgovoran akter pripremila nacrt zakona koji treba poslužiti, ne da bi spasio jednu kompaniju ili jednog čovjeka, nego da to bude svojevrsna mreža koja bi omogućila da hrvatska ekonomija dođe u prosperitetan položaj za budućnost.
„To je odgovornost hrvatske Vlade. Mi ćemo, u sljedećih nekoliko dana, intenzivno razgovarati sa svim akterima i pokušati pomoći pronalasku rješenja”, naveo je Plenković i dodao kako je Vlada spremna, bude li potrebno, temeljem odredbi budućega zakona, preuzeti odgovornost za kvalitetno i održivo restrukturiranje kompanije.
Predstavnik dobavljača Josip Budimir objasnio je da su dobavljači zamolili za sastanak s Vladom kako bi je informirali o rezultatima pregovora koje su vodili s predstavnicima banaka. Postigli su određenu razinu suglasnosti, no ostalo još nekoliko pitanja koja trebaju raspraviti tijekom idućih dana. Procijenili su da bi se žurno trebao odblokirati račun koncerna i pronaći institut kojim bi se osigurala sva buduća potraživanja, za isporučenu robu ili za plasirane kredite , ne samo trgovačkih kompanija u okviru koncerna, nego i proizvođačkih kuća, koje su u nezahvalnoj situaciji.
Budimir je naglasio da Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku nije alternativa, nego dobrodošla infrastrukturna pomoć u legislativnom smislu, kako bi provedba aranžmana bila djelotvornija.
,,Vrijeme je ključni faktor, a proces zaključenja standstill aranžmana ima svoju proceduru koja troši vrijeme preko prihvatljive granice s obzirom na situaciju i zato smo ukazali na potrebu da sve tri strane, pa i država koja je u dvostrukoj ulozi, zajednički djelujemo, u cilju rješenja”, kazao je Budimir.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović zahvalio je na pokušaju pronalaženja najkvalitetnijeg rješenja u ovoj ozbiljnoj krizi te istaknuo da je Komori iznimno važno da u rješavanju problema budu zaštićeni svi i da nitko ne bude zakinut, od najvećih do najmanjih dobavljača.
„Drago mi je da su dobavljači pokazali i strpljivost, ali morate shvatiti da i oni, a pogotovo oni najmanji, imaju ograničene kapacitete. Vjerujemo u skoro i brzo pronalaženje najkvalitetnijega rješenja“, zaključio je Burilović.
Premijer Plenković istaknuo je kako Vlada podržava svaki dogovor između kompanije i kreditora, ali drži da u takvom kompleksnom odnosu moraju adekvatno biti zastupljeni interesi svih dobavljača.
Predsjednik Vlade pojasnio je ulogu Vlade i države u procesu deblokade računa, pojasnivši da Porezna uprava i država moraju postupati zakonito. Dodao je da djelatnici koji se bave naplatom poreza od velikih poreznih obveznika, kao što je Agrokor, vode poseban dijalog s tim kompanijama. Objasnio je da, u trenutku kad neka druga društva krenu u blokadu, Porezna uprava nema mogućnost arbitrarnosti. Naglasio je da službenici Ministarstva financija, koji rade u tom dijelu, moraju štititi interese državnog proračuna te postupati profesionalno i po zakonu.
Na pitanje o imenovanju izvanredne uprave, predsjednik Vlade Plenković ukazao je na dva scenarija. Prvi uključuje dogovor zainteresiranih aktera, što znači vlasnika, uprave, banaka i dobavljača. Ako poslovni subjekti, koji su međusobno povezani, pronađu adekvatno rješenje uključujući svježu likvidnost, plan restrukturiranja i održivost rada same tvrtke, Vlada je spremna takav dogovor podržati. Pojasnio je da ukoliko do takvog sporazuma ne dođe, vodstvo u iznalaženju rješenja preuzima država, uz doprinos svih zainteresiranih dionika.
Upitan o sastanku s novoizabranim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na temu Agrokora, predsjednik Vlade Plenković izvijestio je da putuje u Mostar na tradicionalni gospodarski sajam, na kojem je Hrvatska i ove godine zemlja-partner te da će na sajmu biti čelnici niza država, pa i Aleksandar Vučić. Naglasio je da će s Vučićem razgovarati o brojnim temama, kao i o Agrokoru, s obzirom na važnost poslovanja Agrokora i ostalih hrvatskih kompanija u susjednim zemljama.
