Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako ni sam nije zadovoljan dinamikom obnove od potresa, pogotovo jer je Vlada za to „munjevito“ osigurala sredstva, no naglasio je kako izmjene Zakona o obnovi imaju zadatak proces obnove učiniti „propulzivnijim, bržim i učinkovitijim“.
„Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo munjevito osigurali sredstva iz niza izvora, kojih imamo dovoljno“, odgovorio je premijer Peđi Grbinu (SDP) kojeg je zanimalo kad će se prestati sa izlikama i početi sa stvarnom obnovom Zagreba i Banovine.
Godinu dana od donošenja Zakona o obnovi jedino što građani čuju su izlike, stvarna obnova kako u Zagrebu, tako ni na Banovini nije počela, prozvao je SDP-ov zastupnik.
Plenković mu je odgovorio kako je Zakon o obnovi prihvaćen konsenzusom, na temelju inputa struke, da je i SDP glasovao za taj zakon, te podsjetio da su štete od potresa ogromne.
Štete od potresa su “covid puta četiri”
Hrvatska je jedina zemlja u EU, koja je osim šteta od covida, a koje su državni proračun koštale 36 milijardi kuna, doživjela i dva razorna potresa. Štete od njih procjenjuju se „covid puta četiri“, rekao je premijer i naglasio kako ta činjenica od samog početka znači da će obnova biti tema s kojom će se baviti godinama.
Podsjetio je kako je ideja sa zakonom bila da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljan načela: sigurnost zgrada i pravnu sigurnost, no u praksi se pokazao niz problema, od imovinsko-pravnih odnosa, pogotovo u Zagrebu, do nedorečenosti u postupku javne nabave.
Pokazuje se da ćemo izmjenama morati apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, da ćemo morati propulzivnijim učiniti uklanjanja zgrada, da ćemo ljudima morati dati više novca za predfinanciranje tog procesa, rekao je premijer i naglasio kako izmjene Zakona o obnovi, koji će Vlada predložiti, imaju zadatak učiniti proces obnove propulzivnijim, bržim i učinkovitijim.
Grbin je ustrajao na tome da nije dobio odgovor kada stvarna obnova može početi, da Zakon o obnovi ne funkcionira i da će, ako se ovako nastavi, obnova biti jedan od najvećih fijaska koji je Hrvatska doživjela. Predložite dobar zakon, učinite to što prije, poručio je premijeru.
Nismo u potpunosti spremni za 4. val pandemije
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako će hrvatski zdravstveni sustav biti spreman za 4. val pandemije koronavirusa, no poručio je kako je pitanje koliko smo kao društvo i nacija spremni.
Nismo u potpunosti, današnjih 52, 26 cijepljenih odraslih najmanje jednom dozom nije dovoljno da bi mirni ušli u jesen, odgovorio je Hrvoju Šimiću (HDZ) pa pozvao građane da se cijepe.
Cijepljenje je najbolji način borbe protiv epidemije i da se spriječi opterećenje zdravstvenog sustava, ne morate vjerovati meni, Vladi, Stožeru, vjerujte matematici koja pokazuje da među novozaraženima, hospitaliziranima, umrlima dominiraju necijepljeni sugrađani, poručio je građanima.
Odgovarajući Andreji Marić (SDP), koja je upozorila da je situacija u zdravstvu neizdrživa te ga upitala kada će početi provoditi reforme, Beroš je naglasio kako je Vlada svjesna situacije, a on odlučan poduzeti reformske korake nužne da bi se stabilizirao sustav.
U tijeku je priprema određenih reformskih koraka podijeljenih u tri koraka, o detaljima ne mogu previše govoriti prije nego prijedlog strategije bude usuglašen, rekao je zastupnici.
Ipak, otkrio je tri cilja reforme: osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom planu.
Vrijeme je da se pokrenete i da nešto napravite, rekla mu je Marić.
