Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, gdje je govorio o ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, budućnosti Bosne i Hercegovine, odnosu prema ratnim zločinima, migracijama, energetskoj sigurnosti i potrebi reforme samog UN-a.
Središnja poruka njegova govora bila je da međunarodna pravila moraju jednako vrijediti za sve države. Hrvatsko iskustvo Domovinskog rata pritom je naveo kao jedan od razloga zbog kojih Hrvatska snažno podupire međunarodni poredak utemeljen na pravilima.
Podsjetio je da Hrvatska, više od tri desetljeća nakon rata, još traga za 1.725 nestalih osoba.
Potpora Ukrajini i rješenju o dvije države
Govoreći o Ukrajini, Plenković je rusku agresiju nazvao izravnim kršenjem međunarodnih pravila te poručio da će Hrvatska nastaviti podupirati suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
„Mir ne može nagraditi osvajanje, a oporavak se ne može odvojiti od pravde“, poručio je.
Osvrnuo se i na Bliski istok, naglasivši važnost zaštite civila, humanitarnog pristupa i poštovanja međunarodnog prava. Ponovio je stav Hrvatske u prilog rješenju s dvije države, Izraelom i Palestinom, koje bi živjele u miru i sigurnosti.
O BiH: Potrebna izborna reforma
Značajan dio govora posvetio je Bosni i Hercegovini. Hrvatsku je predstavio kao zagovornika njezine europske budućnosti, ali je ustvrdio da Hrvatima u BiH nije osigurana legitimna politička zastupljenost, uključujući Predsjedništvo BiH.
Kao rješenje naveo je izbornu reformu koja bi, prema njegovim riječima, trebala štititi svakog građanina, ali i osigurati političku zastupljenost triju konstitutivnih naroda.
Govorio je i o odnosu prema ratnim zločinima, posebno spomenuvši Ratka Mladića, kojeg je Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove pravomoćno osudio za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Plenković je kritizirao vojne i službene počasti Mladiću u Srbiji, ocijenivši ih suprotnima vrijednostima Europske unije kojoj Srbija želi pristupiti.
Migracije, umjetna inteligencija i reforma UN-a
Premijer je govorio i o nezakonitim migracijama, istaknuvši da Hrvatska kao država na vanjskoj granici Europske unije ima dodatnu odgovornost u zaštiti granice i borbi protiv krijumčarskih mreža.
Dotaknuo se i umjetne inteligencije, za koju je rekao da može ubrzati razvoj, ali da njezina uporaba mora biti usklađena s pravnim okvirima, ljudskim dostojanstvom i demokratskom odgovornošću.
Založio se i za učinkovitiji, odgovorniji i financijski održiviji UN, kao i za reformu Vijeća sigurnosti.
Plenković je istaknuo i hrvatsku kandidaturu za predsjedanje ECOSOC-om u ciklusu 2027.–2028., kao i kandidaturu za članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a za mandat 2030.–2031.
„Ujedinjeni narodi ostaju nezamjenjivi jer nijedna zemlja ne može sama ploviti kroz današnje oluje“, zaključio je premijer.
