Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom otvorenju 2. svjetskog kongresa sportskog turizma, u Petrčanima. Uoči svečanog otvorenja, premijer Plenković sastao se s glavnim tajnikom Svjetske turističke organizacije UNWTO Zurabom Pololikashvilijem te s predsjednikom Uprave Dogus Grupe Feritom Faikom Sahenkom.
U govoru na otvaranju 2. svjetskog kongresa sportskog turizma predsjednik Vlade je istaknuo da je za ulaganja u turizam i turističku infrastrukturu rezervirano ukupno milijardu i 300 milijuna eura, što iz proračuna, što iz Višegodišnjeg financijskog okvira, što iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Dodao je da turizam mora biti balansiran, podijeljen između primorja i kontinenta te naglasio kako će novi Zakon o turizmu donijeti nove pomake u upravljaju destinacijama.
“Često naglašavamo kako su upravo turizam i sport dva stupa naše međunarodne prepoznatljivosti. U pripremama smo za najintenzivniji dio turističke sezone. A svi najvažniji dionici turizma danas su u Zadru, kao i mnogi međunarodni stručnjaci i predstavnici najvažnijih centara sportskog razvoja”, kazao je Plenković, dodavši kako se o turizmu ne može govoriti, a da se ne osvrnemo na krize s kojima se nosimo zadnje tri godine.
Revidirana Vladina procjena gospodarskog rasta s 0,7 posto na 2,2 posto
Pokazali smo visok stupanj agilnosti i oporavka. Po svim najavama ove ćemo godine vidjeti sve učinke naših napora, jer očekuje se rekordna sezona, dodao je premijer Plenković, najavivši reviziju Vladine procjene gospodarskog rasta za 2023. s ranijih 0,7 posto na 2,2 posto BDP-a.
Istaknuvši kako je upravo Hrvatska savršena destinacija za raspravu o budućnosti turizma, premijer je kazao kako članstvo u Schengenu i eurozoni imaju snažne učinke na daljnji rast turizma.
Premijer Plenković naglasio je da je upravo spajanjem dvaju resora – turizma i sporta – u jedno ministarstvo Vlada pokazala da su, uz kulturu i baštinu, sport i turizam ono što Hrvatsku čini prepoznatljivom u svijetu.
Zahvalio je ovom prigodom sjajnim hrvatskim sportašicama i sportašima na svemu što su učinili za promociju Hrvatske i dodao da su ulaganja u sport od početka mandata povećana čak tri puta.
Parlamentarna većina je za to da se pozove glavna državna odvjetnica na sjednicu Odbora za pravosuđe
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na druge aktualne teme.
Upitan za komentar vijesti da je ministru Banožiću odobren subvencionirani kredit, premijer je kazao da on o tome nema saznanja te da će ministar o tome kazati sve što treba.
Osvrnuo se i na ostavku ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.
Jučerašnji članak koji je o toj temi izašao u jednom tjedniku ocijenio je nebuloznim i smiješnim, prepunim lažnih teza i simulacija, podsjetivši da ga je Vlada već demantirala.
Dodao je da je glavna državna odvjetnica ta koja bira ravnatelja USKOK-a, a to može postati samo netko tko je dio sustava DORH-a te da Vlada ne utječe na taj odabir.
Podsjetio je da je, kako je poznato, gospođa Marušić sama dala ostavku iz osobnih razloga.
Kazao je i da je HDZ i cijela parlamentarna većina za to da se, ukoliko postoji interes Hrvatskoga sabora, one institucije koja imenuje glavnog državnog odvjetnika, da dobije više informacija, glavna državna odvjetnica pozove na tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe.
U mandatu ove Vlade rasle su plaće u državnom i javnom sektoru, ali i uopće u Hrvatskoj
Osvrnuo se i na zahtjeve sudaca za povećanje osnovice za obračun plaća.
Što se tiče razgovora u radnoj skupini koju vodi ministar Malenica sa sucima, premijer Plenković kazao je kako oni idu dobro.
“Tu postoje neki, recimo to tako, maksimalistički zahtjevi sudaca, postoji inicijalna pozicija Ministarstva, i postoji prostor između. Uvjeren sam da će se postići konsenzus”, kazao je premijer Plenković.
Podsjetio je da su u mandatu njegove Vlade povećane plaće i u državnom i u javnom sektoru.
U vrijeme ministra Bošnjakovića povećane su plaće pravosudnim dužnosnicima, dakle iskoraci su već napravljeni, dodao je premijer Plenković.
“Želimo da i njihov status, kao i svih ostalih, bude što bolji, bez obzira jesu li to djelatnici državnih službi, javnih službi ili pravosudni dužnosnici. Mi smo osnovice povećavali za 33 posto, povećavana su prava kroz granske ugovore, povećani su dodaci, povećani su koeficijenti. U našem mandatu rasle su plaće ne samo u državnom i javnom sektoru, nego su rasle plaće uopće u Hrvatskoj i danas je prosječna plaća 1.094 eura, medijalna plaća je nadomak tisuću eura, a minimalna plaća je 560 eura”, naveo je.
Hrvatska ekonomski i fiskalno dovoljno snažna da u kriznim trenucima državni intervencionizam popravlja tešku vanjsku krizu
Govoreći o ukupnoj ekonomskoj situaciji u zadnjih nekoliko godina, premijer Plenković naglasio je da je Vlada konsolidirala i odgovorno upravljala javnim financijama, a u 2022. rapidno smanjila udio javnoga duga u BDP-u sa 78 na 68 posto, a taj će trend u 2024. ići prema 60 posto.
“Osigurali smo i najviši stupanj investicijskog kreditnog rejtinga po sve tri svjetske kreditne agencije. Hrvatska je članstvom u europodručju dodatno zaštićena od vanjskih kriza. Pretpostavke za sjajnu turističku sezonu su dobre. Imamo najveći apsolutni broj zaposlenih ikada, imamo mali broj nezaposlenih, oko 6,5 posto”, kazao je premijer Plenković.
Uz to je podsjetio i na Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu za zaštitu od rasta cijena vrijedne 6,8 milijardi eura koji su pokazali da je Hrvatska ekonomski i fiskalno dovoljno snažna da u kriznim trenucima državni intervencionizam popravlja tešku vanjsku krizu i šok na koji nitko nije mogao utjecati.
“To je ona snaga Hrvatske koju smo učinili kroz politiku modernog suverenizma i jačeg međunarodnog pozicioniranja”, dodao je.
Cilj je bio očuvati socijalnu koheziju, to smo uspjeli
Ako se apstrahira 2022. godina više inflacije nego inače zbog okolnosti, dodao je, rast standarda i plaća bio je viši nego što je bila inflacija.
“Moj je cilj, kao predsjednika Vlade, bio očuvati socijalnu koheziju u Hrvatskoj. To smo uspjeli”, poručio je.
Dodao je da je trend smanjenja inflacije više nego očit i da četvrti mjesec zaredom ona pada.
“Postoji vrijeme kada samo država i jedino država svojom intervencionističkom politikom može pomoći građanima i gospodarstvu. To vrijeme traje već treću godinu. Mi svi skupa moramo proći kroz ovu krizu, a istodobno ostvarivati strateške ciljeve”, istaknuo je predsjednik Vlade.
Govoreći o tim strateškim ciljevima, koji su ostvareni unatoč teškim kriznim godinama, premijer je naveo ulazak u europodručje i Schengenski prostor, ulaganje enormnih sredstava u infrastrukturu – autoceste, luke, mostove, obilaznice, tunele i tako dalje – uz ulaganja u obnovu nakon potresa.
“Imamo puno zadaća, puno izazova, ali pokazali smo otpornost, snagu i učinkovitost u upravljanju ovim krizama i čuvanje društva na okupu”, poručio je premijer Plenković.
Izvor: Vlada RH
